PALEOLIMNOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
Paleolimnološka istraživanja provode se u sklopu geokemijske karakterizacije jezerskih sedimenata i njihovih slivnih područja, u svrhu utvrđivanja antropogenog utjecaja na navedene ekosustave i rekonstrukcije paleookoliša s ciljem utvrđivanja klimatskih promjena i promjena uzrokovanih ljudskim utjecajem tijekom pleistocena i holocena. Cilj paleolimnoloških istraživanja je utvrditi razvoj dinamičnih terestičkih ekosustava kao što su krška slatkovodna jezera, tresetišta i krška polja i njihov odgovor na globalne promjene i povećan ljudski utjecaj, prvenstveno onih koji se nalaze pod direktnim utjecajem mora. Jezgre sedimenata omogućuju bolje razumijevanje prijašnjih promjena i dinamike jezera i te informacije služe za jasnije sagledavanje budućih promjena. Intergacija nekoliko posrednih pokazatelja (proxija) (fizičke karakteristike, sedimentni facijes, mineraloški i geokemijski sastav, palinološke analize, analize ostrakoda, dijatomeja, kladocera i chironomida) može ukazivati na rekonstrukciju taloženja sedimenta u jezerima i njegove prošlosti, uključujući razinu jezera i hidrološke promjene. Tijekom dosadašnjih istraživanja provedena su znanstvena istraživanja sedimenata Vranskog jezera na Cresu (“Istraživanja paleorazina Vranskog jezera na Cresu“), Vranskog jezera kod Biograda („Paleolimnološka istraživanja Vranskog jezera kod Biograda“), Baćinskih jezera („Hidrogeološka i paleolimnološka istraživanja Baćinska jezera“), Velikog jezera na otoku Mljetu, Visovačkog jezera (“Paleolimnološka istraživanja u NP Krka – Visovačko jezero“).
Vransko jezero na Cresu i istraživačka platforma „Q2“ za uzorkovanje jezerskih sedimenata.
