GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA KVARTARA
Istraživanja siga
Istraživanja siga u Institutu provode se kao podzemni zapis prijašnjih klimatskih promjena tijekom kvartara. Sige su sekundarni karbonatni spiljski nanosi koji se formiraju djelovanjem podzemnim voda unutar podzemnih pukotina u kršu. Stalagmiti nastaju kapanjem vodene otopine sa stropa špilje te brzina rasta ovisi o sastavu prokapnice i kišnice te o klimatskim uvjetima. Prema tome, stalagmiti mogu sadržavati zapis prijašnjih promjena okoliša taloženja.
Istaloženi slojevi se mogu precizno datirati, koristeći uran-torij (U-Th) i uran-olovo (U-Pb) izotopne metode određivanja starosti te metodu radioaktivnog izotopa ugljika. Debljina istaloženih slojeva, njihov izotopni i elementni sastav može se koristiti za određivanje prijašnjih klimatskih promjena u različitim rezolucijama. Prednost korištenja siga u paleoklimatskim istraživanjima u usporedbi s drugim arhivima jest njihova široka rasprostranjenost (gotovo u svim klimatskim zonama), dobra očuvanost (zaštićenost u stabilnim spiljskim okolišima kroz duge vremenske periode), višestruki klimatski-osjetljivi posredni pokazatelji i relativno visoka rezolucija (godišnja ili je čak često moguća sezonska rezolucija). Dakle, sige su jedan od mogućih načina utvrđivanja paleoklimatskih uvjeta i sve veći broj istraživanja pokazuje njihovu korisnost u određivanju klimatskih varijabilnosti u prošlosti, uključujući istraživače iz Instituta, koji imaju veliku ulogu u pomicanju granica istraživanja siga u svijetu, što potvrđuje objavljen znanstveni rad u prestižnom časopisu Science dr. sc. Petre Bajo:
Bajo et al. Science 2020; 367: 1235-1239, Persistent influence of obliquity on ice age terminations since the Middle Pleistocene transtion.
https://science.sciencemag.org/content/367/6483/1235.abstract
Iz domaćih medija:
https://otvoreno.hr/magazin/rad-hrvatske-znanstvenice-objavljen-u-prestiznom-casopisu-science/268666
Laminirana siga iz spilje Nova Grgosova kod Samobora.
