POVIJEST
Hrvatski geološki institut utemeljen je 1909. godine kao Geologijsko povjerenstvo za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju na inicijativu Dragutina Gorjanovića Krambergera.
Dragutin Gorjanović Kramberger
Dragutin GORJANOVIĆ-KRAMBERGER i Gjuro PILAR smatraju se začetnicima ustroja hrvatske geologije na kojem su radili u okrilju Državnog geološkog instituta u Beču. Na GORJANOVIĆEV prijedlog Kraljevskoj zemaljskoj vladi osnovano je GEOLOGIJSKO POVJERENSTVO ZA KRALJEVINE HRVATSKU I SLAVONIJU 03. srpnja 1909. god. koju je potpisao tadašnji ban Pavao RAUCH. GORJANOVIĆ je imenovan predsjednikom povjerenstva te su ustrojena dva odsjeka 1. montangeologijska sekcija (voditelj Ferdo KOCH) i agrogeologijska sekcija (voditelj Franjo ŠANDOR). .
U razdoblju od 1909. do 1923. Kada je čelnik ustanove njen utemeljitelj D. GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, glavnina terenskih aktivnosti odvijala se na području Velebita, Like i Gorskog Kotara. Najangažiraniji geolog, prvenstveno na geološkom kartiranju, je bio F. KOCH koji je autor tiskanih karta listova Knin-Ervenik, Pag i Gračac-Ermain (Rmanj) te pripadajućih tumača. Povjerenstvo je formalno djelovalo do 1922. god., kada je uspostavljen Geološki zavod – Kraljevski geološki zavod u Zagrebu. Direktorom zavoda imenovan je GORJANOVIĆ. On je izvršio ustroj zavoda, a već 1923. direktorom je imenovan F. KOCH, koji ostaje na toj funkciji do 1928. Cijelo razdoblje karakterizira smanjeni obim geoloških istraživanja kao posljedica nedostatne financijske potpore te je praktično prestalo tiskanje geoloških karata. Direktor zavoda KOCH objavljuje 1929. god. kartu Karlobag-Jablanac. 1:75.000 .
Zakon o Geološkom institutu Kraljevine Jugoslavije (29. prosinca 1930. god.) najavljuje prekid samostalnosti Geološkog zavoda u Zagrebu. Nakon formiranja Banovine Hrvatske u Zagrebu ponovno osnovan Geološki zavod. ŠUKLJE 1939. godine ponovno osniva Geološki zavod Banovine Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. ŠUKLJE vodi Zavod tijekom II svjetskog rata pod imenom Hrvatski državni geoložki zavod (1941-1945.) sve do 1947. god. Nakon završetka II svjetskog rata zavod je preimenovan u Državni geološki zavod a sredinom 1946. god. tadašnja hrvatska vlada donosi uredbu kojom se osniva Geološko-rudarski institut Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. 1947. god. je na čelo Geološko-rudarskog instituta došao I. JURKOVIĆ, tada je Institutu je pripojen i Zavod za rude, goriva i metalurgiju, čime je znatno ojačan kemijski odjel, odnosno laboratorij i rudarski odjel. Glavnina stručnog rada institutskih geologa u spomenutim godinama i neposredno nakon toga je bila vezana prvenstveno na istraživanje mineralnih sirovina u Hrvatskoj. Rješenjem Vlade Narodne republike Hrvatske 21. listopada 1950. god. Geološko-rudarski institut mijenja ime u Zavod za geološka istraživanja NR Hrvatske, te je idućih nešto više od četiri godine financiran kao Republička geološka služba. Ustanova mijenja ime u Zavod za geološka istraživanja godine 1955. Iste godine J. OGULINEC imenovan direktorom Zavoda. Godina 1958. iznimno je značajna za Zavod, ali i sveukupnu geologiju u Hrvatskoj. Naime, te godine započela je izrada Osnovne geološke karte, tada pod nazivom Kompleksna geološka karta ili A karta. Naziv Osnovna geološka karta službeno se rabio od 1960. god., pa do završetka projekta. To je, bez sumnje, kapitalni geološki projekt za hrvatsku geologiju, a izvodio se na teritoriju čitave tadašnje države. Teritorij Hrvatske obuhvaćen je sa 74 lista M 1:100.000. Zavod za geološka istraživanja mijenja naziv u Institut za geološka istraživanja 1960. godine. Institut tada stječe znanstveni status, a suosnivači su fakulteti, INA Naftaplin, Zajednica elektroprivrednih poduzeća i Komora. U Institutu su formirani odjeli i to: geološki, mineraloško-petrografski i hidrogeološki. Obrisi strukture instituta koji su nastali su 1966. god. zadržani su do danas a zaslužan je za to direktor L. NIKLER. Godine 1977. Institut mijenja ime u Geološki zavod, ali bez promjene unutarnje organizacije sve do 1988 godine kada se vraća naziv Institut za geološka istraživanja. Osamdesetih godina odvijale su se i aktivnosti za donošenje Zakona o geološkim istraživanjima, a koordinator tih aktivnosti je bio direktor instituta D. BOŠKOVIĆ. Zakon je donesen 1986. godine koji je predviđao i funkcioniranje Instituta kao geološke službe. Znanstvena i stručna aktivnost Zavoda odvijala se u kontinuitetu uz usvajanje niza novih metodologija. U razdoblju od 1960 do 1991 obranjeno je 20 tak disertacija kako u prirodnim znanostima tako i u geološkom inženjerstvu.
Tijekom izrade osnovne geološke karte uočila se je potreba izrade standardiziranih karata vezanih na primijenjena geološka istraživanja. Tijekom ovog dijela razdoblja dopunjen je standard i nastavljena izrada Osnovne inženjerskogeološke karte M 1:100.000, te izrada Osnovne hidrogeološke karte istog mjerila. Obavljene su pripreme i izrađen program za izradu Karte mineralnih sirovina M 1:100.000, koja je uključivala i prognoznu kartu. Terenski dio projekta Osnovne geološke karte M 1:100.000 je službeno završen 1985. god., a u idućim godinama završavane su karte i tumači. Istovremeno sa tijekom sredine osamdesetih godina započete su pripreme za izradu geološke karte po principu litostratigrafske raščlambe naslaga mjerila 1:50.000, koja je radno nazvana Kompleksna geološka karta, a upotrebljavan je i naziv Osnovna geološka karta II (OGK II). Umjesto dotadašnjeg direktora instituta Ž. BABIĆA, 1991. god.za direktora imenovan je Đ. BENČEK, koji je tu dužnost obnašao do kraja 1996. god. Na temelju Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti HGI je 1992. upisan u Registar znanstvenoistraživačkih organizacija i jedinica kao radna znanstvenoistraživačka organizacija – Institut za geološka istraživanja (IGI) a 1997. godine prestao njegov status državnog instituta koji je trajao 88 godina te postaje jedan od 25 javnih znanstvenih institutu u RH. Ravnatelji Instituta nisu više imenovani već se biraju javnim natječajem (B. BIONDIĆ, 1997.-2001.; D. MATIČEC, 2001.-2005.; J. HALAMIĆ, 2005.-2017.; S. MIKO 2017-2021). Nakon 1997 financiranje programa izrade geoloških karata nastavlja se putem znanstvenoistraživačkih projekata sve do 2014. godine, nakon koje se financiranje istraživanja vezanim za program geološkog kartirana se nastavlja uglavnom vlastitim prihodima Instituta. Kao javni znanstveni institut veliki dio istraživanja je fokusiran na izradu znanstvenih istraživačkih kapaciteta (u razdoblju od 1997 do 2019 izrađeno je 55 doktorskih disertacija) te je broj znanstvenika povećan sa 12 (1997) na 45 (2019). Povećanju broja znanstvenika doprinijela su i znatna ulaganja u laboratorijsku, terensku i informatičku opremu naročito od 2005. god. Institut za geološka istraživanja 2005. god. mijenja ime u Hrvatski geološki institut, i naredne godine postaje član europskog udruženja geoloških službi EuroGeoSurveys. Kako bi se premostila promjena u načinu financiranja te generalno smanjeno financiranje istraživanja (2014) od Ministarstva znanosti intenzivira se prijavljivanje projekata na EU fondove te na natječaje HRZZ-a. Od 2017. godine zaposlenici HGI-a istraživanja provode u prosjeku na 15-tak znanstvenih projekata . Budućnost znanstvenoistraživačkog rada osigurana je putem projekata i više od deset doktoranata koji trenutno izrađuju svoje disertacije. Program geoloških karta i njegovo izvođenje u velikoj mjeri počiva na izgledu budućeg financijskog razdoblja kroz programske ugovore.
Povijest Hrvatskog geološkog instituta
