Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

TEMELJNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Geološko modeliranje

Geološko modeliranje je metoda koja obuhvaća prikupljanje geoloških podataka istraživanog područja, njihovu interpretaciju i obradu te u konačnici izradu geološkog modela.

Geološki model je numerička parametrizacija površine i podzemlja istraživanog područja, koji se prikazuje trodimenzionalnim vizualizacijama.

Ulazni podaci uključuju sve vrste prostornih podataka u rasterskom i vektorskom obliku te geološke, geofizičke i geotehničke podatke. Geološko modeliranje je proces koji podrazumijeva složenu obradu i interpretaciju navedenih podataka u specijaliziranim računalnim programskim paketima, koji rezultira izradom 3D geološkog modela. Modeli se koriste za dobivanje detaljnog uvida u geološke odnose i procese, kao što su prostorni raspored i orijentacija struktura, položaj i arhitektura litofacijesa (stratigrafskih i litoloških jedinica) te prostorno-vremenskih odnosa mehanizama i uvjeta taloženja (podaci o geodinamskim procesima) i drugo. Geološko modeliranje stoga zahtjeva interdisciplinarni pristup i znanja iz područja geofizike, strukturne geologije, sedimentologije, stratigrafije, sekvencijalne stratigrafije, ali i iz ostalih polja geologije. Na Hrvatskom geološkom institutu, geološko modeliranje provodi se na cjelokupnom području Republike Hrvatske, kao sastavni dio regionalnih i lokalnih temeljnih geoloških istraživanja Zemljine kore. Uz čestu primjenu u znanstveno usmjerenim istraživanjima, geološki modeli su nezaobilazni i u primijenjenim istraživanjima:

  • plitkih vodonosnika
  • dubljih vodonosnika s geotermalnom vodom
  • ležišta ugljikovodika
  • podzemnih skladišta energije, plinova i slično.

Najčešće korišteni ulazni podaci u geološkom modeliranju:

  • geofizički podaci (2D refleksijska i refrakcijska seizmika, 3D refleksijska seizmika, karotažna mjerenja u bušotinama, gravimetrijski i seizmološki podaci),
  • bušotinski podaci (geološke i geotehničke interpretacije jezgre, „Master log“),
  • površinski podaci (geološke karte, geološki profili, geološki stupovi, površinska mjerenja itd.),
  • prostorni podaci (GIS) u rasterskom (DEM, DMR, DTM, topografske karte, geološke i druge tematske karte, satelitske i avio snimke) i vektorskom obliku (geološke jedinice i granice, ceste, vodotoci),
  • podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima (obrađeni fotogrametrijski, multispektralni, laserski i radarski podaci).

Programski paketi korišteni za geološko modeliranje: PetEx Move, akademska licenca Schlumberger Petrel, akademska licenca SKUA-GOCAD, akademska licenca Landmark DecisionSpace Geosciences.

Programski paketi korišteni za obradu podataka: ESRI ArcGIS, QuantumGIS, Adobe Illustrator, Corel.

Geološki model zagrebačkog geotermalnog vodonosnika (u izradi)

Geološki model zagrebačkog geotermalnog vodonosnika (u izradi), s prikazanim površinama krovine i podine vodonosnika te putanjama kanala bušotina, rezultat Radnog paketa 1 (WP1), projekta GeoTwinn.

geološki model Ćićarije
geološki model ćićarije

Geološki model Ćićarije s prikazanom tipičnom navlačnom strukturom krednih i paleogenskih naslaga vanjskih Dinarida (u izradi), rezultat Radnog paketa 1 (WP1), projekta GeoTwinn.

geološki model zagrebačkog vodonosnika podzemen vode

Geološki model zagrebačkog vodonosnika podzemne vode, s prikazanim klastičnim aluvijalnim naslagama vodonosnika i neogenskim stijenama u podlozi, rezultat Radnog paketa 1 (WP1), projekta GeoTwinn.

Prikaz razdiobe okoliša taloženja korištenjem RMS atributnih analiza refleksijskih seizmičkih podataka

Prikaz razdiobe okoliša taloženja korištenjem RMS atributnih analiza refleksijskih seizmičkih podataka na kartiranim stratigrafskim površinama (korišteni program – Sclumberger Petrel u svrhu doktorskog istraživanja).

Geološki model dvije rasjedne plohe duž kojih se nalaze hipocentri glavnog i popratnih potresa zabilježenih na širem zagrebačkom području 22. ožujka 2020.

Geološki model dvije rasjedne plohe duž kojih se nalaze hipocentri glavnog i popratnih potresa zabilježenih na širem zagrebačkom području 22. ožujka 2020., izrađen metodologijom razvijenom na projektu Geosekva.

Prikaz kartirane površine na području sjevernog Jadrana (projekt GEOSEKVA, HRZZ).

Skip to content