TEMELJNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
Geološko modeliranje
Geološko modeliranje je metoda koja obuhvaća prikupljanje geoloških podataka istraživanog područja, njihovu interpretaciju i obradu te u konačnici izradu geološkog modela.
Geološki model je numerička parametrizacija površine i podzemlja istraživanog područja, koji se prikazuje trodimenzionalnim vizualizacijama.
Ulazni podaci uključuju sve vrste prostornih podataka u rasterskom i vektorskom obliku te geološke, geofizičke i geotehničke podatke. Geološko modeliranje je proces koji podrazumijeva složenu obradu i interpretaciju navedenih podataka u specijaliziranim računalnim programskim paketima, koji rezultira izradom 3D geološkog modela. Modeli se koriste za dobivanje detaljnog uvida u geološke odnose i procese, kao što su prostorni raspored i orijentacija struktura, položaj i arhitektura litofacijesa (stratigrafskih i litoloških jedinica) te prostorno-vremenskih odnosa mehanizama i uvjeta taloženja (podaci o geodinamskim procesima) i drugo. Geološko modeliranje stoga zahtjeva interdisciplinarni pristup i znanja iz područja geofizike, strukturne geologije, sedimentologije, stratigrafije, sekvencijalne stratigrafije, ali i iz ostalih polja geologije. Na Hrvatskom geološkom institutu, geološko modeliranje provodi se na cjelokupnom području Republike Hrvatske, kao sastavni dio regionalnih i lokalnih temeljnih geoloških istraživanja Zemljine kore. Uz čestu primjenu u znanstveno usmjerenim istraživanjima, geološki modeli su nezaobilazni i u primijenjenim istraživanjima:
- plitkih vodonosnika
- dubljih vodonosnika s geotermalnom vodom
- ležišta ugljikovodika
- podzemnih skladišta energije, plinova i slično.
Najčešće korišteni ulazni podaci u geološkom modeliranju:
- geofizički podaci (2D refleksijska i refrakcijska seizmika, 3D refleksijska seizmika, karotažna mjerenja u bušotinama, gravimetrijski i seizmološki podaci),
- bušotinski podaci (geološke i geotehničke interpretacije jezgre, „Master log“),
- površinski podaci (geološke karte, geološki profili, geološki stupovi, površinska mjerenja itd.),
- prostorni podaci (GIS) u rasterskom (DEM, DMR, DTM, topografske karte, geološke i druge tematske karte, satelitske i avio snimke) i vektorskom obliku (geološke jedinice i granice, ceste, vodotoci),
- podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima (obrađeni fotogrametrijski, multispektralni, laserski i radarski podaci).
Programski paketi korišteni za geološko modeliranje: PetEx Move, akademska licenca Schlumberger Petrel, akademska licenca SKUA-GOCAD, akademska licenca Landmark DecisionSpace Geosciences.
Programski paketi korišteni za obradu podataka: ESRI ArcGIS, QuantumGIS, Adobe Illustrator, Corel.
Geološki model zagrebačkog geotermalnog vodonosnika (u izradi), s prikazanim površinama krovine i podine vodonosnika te putanjama kanala bušotina, rezultat Radnog paketa 1 (WP1), projekta GeoTwinn.
Geološki model Ćićarije s prikazanom tipičnom navlačnom strukturom krednih i paleogenskih naslaga vanjskih Dinarida (u izradi), rezultat Radnog paketa 1 (WP1), projekta GeoTwinn.
Geološki model zagrebačkog vodonosnika podzemne vode, s prikazanim klastičnim aluvijalnim naslagama vodonosnika i neogenskim stijenama u podlozi, rezultat Radnog paketa 1 (WP1), projekta GeoTwinn.
Prikaz razdiobe okoliša taloženja korištenjem RMS atributnih analiza refleksijskih seizmičkih podataka na kartiranim stratigrafskim površinama (korišteni program – Sclumberger Petrel u svrhu doktorskog istraživanja).
Geološki model dvije rasjedne plohe duž kojih se nalaze hipocentri glavnog i popratnih potresa zabilježenih na širem zagrebačkom području 22. ožujka 2020., izrađen metodologijom razvijenom na projektu Geosekva.
Prikaz kartirane površine na području sjevernog Jadrana (projekt GEOSEKVA, HRZZ).
