Varijacije bioraznolikosti i funkcionalne promjene u kopnenom ekosustavu zbog stalnih klimatskih promjena utjecat će na ekološku povezanost između kopna i mora, no modeliranje tih telekonekcija ostaje glavni izazov za buduće klimatske scenarije. Ipak, geološki zapis pruža arhivu o tome kako su te interakcije funkcionirale tijekom prošlih klimatskih kriza, pružajući uvid u modele cijelog ekosustava. Tijekom prošlih razdoblja globalnog zatopljenja, promjene vegetacije utjecale su na hidrološki ciklus povećanjem unosa hranjivih tvari i sedimenta u oceane, što je dovelo do eutrofikacije, stresa zamuljivanja ili iscrpljivanja kisika u morskim okolišima. Ipak, intenzitet, procesi i vrijeme mehanizama koji povezuju kopnene i morske ekosustave ostaju slabo shvaćeni. Kako bismo razumjeli ekološku povezanost između kopna i mora, promatramo prošle klimatske poremećaje kvantitativnim pristupom, uključujući podatke o vegetaciji iz biljnih mikrofosila, morskih organizama (foraminifera, ostrakoda, konodonta, školjki) i geokemijsko-mineraloških pokazatelja (analiza glavnih i elemenata u tragovima, stabilnih izotopa ugljika, minerala gline, biomarkera). Kako bismo istražili ekološku povezanost kopna i mora tijekom velikih klimatskih promjena, ciljamo na rani trijas kada je biljni svijet doživio revolucionarne promjene nakon najvećeg masovnog izumiranja, masovnog izumiranja krajem perma. Ovo razdoblje oporavka obilježili su kasni Smithov termalni maksimum i Smithovsko-spatski granični događaj koji predstavlja završnu fazu poremećaja klime i ciklusa ugljika te prekretnicu u oporavku biljaka prije ponovnog pojavljivanja šumskih ekosustava. Kako bismo proširili znanje o ovim biotičkim događajima, ciljamo na rani trijas plitkomorske sedimentne sukcesije iz Hrvatske, Mađarske i Kine koje će biti istražene kako bi se utvrdila korelacija biotičkih događaja između kopna i mora. Paleogeografska distribucija istraživanog područja također će omogućiti istraživanje latitudinalne varijabilnosti u takvoj korelaciji. Ovaj integrirani, holistički pristup može pomoći u razumijevanju kako će moderni ekosustavi reagirati na promjene u okolišu i ekologiju uzrokovane globalnim zagrijavanjem.

Mrežna stranica projekta: https://sites.google.com/view/hrzzdeeptree/main