DEPARTMENT OF GEOLOGY

National Competitive Projects

Deep-time teleconnections between vegetation, geological processes and marine ecosystems: examples from Early Triassic global warming episodes (DeepTree)

Biodiversity variations and functional changes in the terrestrial ecosystem due to the ongoing climate change are going to affect the ecological connectivity between land and sea, however modelling these teleconnections remains a major challenge for future climate scenarios. Yet the geological record provides an archive of how these interactions operated during past climatic crises providing an insight for whole-ecosystem models. During past global warming periods vegetation changes impacted the hydrological cycle by increasing nutrient and sediment input in the oceans leading to eutrophication, siltation stress or oxygen depletion in marine environments. Still, the intensity, processes, and timing of the mechanisms linking terrestrial and marine ecosystems remain poorly understood. To understand the ecological connectivity between land and sea, we are looking at past climatic perturbations with a quantitative approach including vegetation data from plant microfossils, marine organisms (foraminifers, ostracods, conodonts, molluscs), and geochemical-mineralogical proxies (main and trace element analysis, stable carbon isotopes, clay minerals, biomarkers). To explore land-to-sea ecological connectivity during times of major climate change, we are targeting the Early Triassic period when plant life underwent revolutionary changes after the biggest mass extinction, the End Permian mass extinction. This recovery period was punctuated by the Late Smithian Thermal Maximum and Smithian–Spathian boundary event representing the final phase of climate and carbon cycle perturbation, and a tipping point in the recovery of plants before forested ecosystems re-emerged. To expand the knowledge on these biotic events, we target Early Triassic shallow marine sedimentary successions from Croatia, Hungary, and China that will be investigated to establish the land-to-sea correlation of biotic events. The paleogeographic distribution of the study area will also allow to explore latitudinal variability in such correlation. This integrated, holistic approach may help understanding how modern ecosystems will respond to environmental and ecological changes induced by global warming. Ipak, geološki zapis pruža arhivu o tome kako su te interakcije funkcionirale tijekom prošlih klimatskih kriza, pružajući uvid u modele cijelog ekosustava. Tijekom prošlih razdoblja globalnog zatopljenja, promjene vegetacije utjecale su na hidrološki ciklus povećanjem unosa hranjivih tvari i sedimenta u oceane, što je dovelo do eutrofikacije, stresa zamuljivanja ili iscrpljivanja kisika u morskim okolišima. Ipak, intenzitet, procesi i vrijeme mehanizama koji povezuju kopnene i morske ekosustave ostaju slabo shvaćeni. Kako bismo razumjeli ekološku povezanost između kopna i mora, promatramo prošle klimatske poremećaje kvantitativnim pristupom, uključujući podatke o vegetaciji iz biljnih mikrofosila, morskih organizama (foraminifera, ostrakoda, konodonta, školjki) i geokemijsko-mineraloških pokazatelja (analiza glavnih i elemenata u tragovima, stabilnih izotopa ugljika, minerala gline, biomarkera). Kako bismo istražili ekološku povezanost kopna i mora tijekom velikih klimatskih promjena, ciljamo na rani trijas kada je biljni svijet doživio revolucionarne promjene nakon najvećeg masovnog izumiranja, masovnog izumiranja krajem perma. Ovo razdoblje oporavka obilježili su kasni Smithov termalni maksimum i Smithovsko-spatski granični događaj koji predstavlja završnu fazu poremećaja klime i ciklusa ugljika te prekretnicu u oporavku biljaka prije ponovnog pojavljivanja šumskih ekosustava. Kako bismo proširili znanje o ovim biotičkim događajima, ciljamo na rani trijas plitkomorske sedimentne sukcesije iz Hrvatske, Mađarske i Kine koje će biti istražene kako bi se utvrdila korelacija biotičkih događaja između kopna i mora. Paleogeografska distribucija istraživanog područja također će omogućiti istraživanje latitudinalne varijabilnosti u takvoj korelaciji. Ovaj integrirani, holistički pristup može pomoći u razumijevanju kako će moderni ekosustavi reagirati na promjene u okolišu i ekologiju uzrokovane globalnim zagrijavanjem.

Project website: https://sites.google.com/view/hrzzdeeptree/main

Project leader: Viktória Baranyi, PhD

dr. sc. Karmen Fio Firi

dr. sc. Duje Smirčić

dr. sc. Ivor Perković

prof. Marco Franceschi

prof. Xin JIn

Emőke Tóth, PhD

Viktor Karádi PhD

dr. sc. Jelena Španiček

Johannes A. Weitz

 

 

Project start and end date:

12.10.2026-11.10.2029

 

 

 

Project Category:

Istraživački kompetitivni nacionalni projekt (HRZZ) HRZZ IP-2026-1940

 

Contracted funding amount:

191.000,00 EUR


Status: Active

Skip to content