Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

TEMELJNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Regionalna istraživanja

 

Paleontološka istraživanja

Informacije proizašle iz paleontoloških istraživanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga, kao i za razumijevanje uvjeta taloženja, te pomažu u rješavanju problema utjecaja današnjih promjena na klimu i okoliše. Također su nazaobilazna u geološkom kartiranju, ali i istraživanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija.

Paleontolozi Zavoda su specijalisti za mikrofosile (foraminifere, ostrakodi, vapnenačke alge, vapnenački i kremični fitoplankton, radiolarije, organski fitoplankton te spore i pelud) i makrofosile.

Sedimentološka istraživanja

– proučavaju:

– mehanizma i uvjeta taloženja, teksturno-strukturnih, petroloških, mineraloških, litofacijesnih, biofacijesnih, kemijskih, biokemijskih, paleontoloških, litostratigrafskih, paleogeografskih, te ekoloških odlika klastičnih i karbonatnih sedimentnih stijena te nevezanih sedimenata.

– pružaju:

– neka od osnovnih znanja o geologiji pojedinog područja.

Isprepliću se s ostalim geološkim disciplinama poput paleontologije, stratigrafije, petrologije, hidrogeologije, inženjerske geologije, geologije nafte, geologije ležišta mineralnih sirovina, geokemije, strukturne geologije i tektonike, čije metode koristi kao alate u analizi facijesa i okoliša taloženja.

Rekonstrukcija sedimentnih tijela i analiza facijesa jedan su od osnovnih alata definicije pojedinih litostratigrafskih jedinica u vremenu i prostoru, a samim time i baza za izradu osnovnih geoloških te raznih namjenskih karata.

Sedimenti i sedimentne stijene u Hrvatskoj predstavljaju glavne vodonosnike te značajne kolektorske stijene nafte i plina pa su znanja o sastavu, karakteristikama i genezi sedimentnih tijela osobito bitna u primijenjenoj geologiji pri istraživanju zaliha mineralnih sirovina, preveniranju i saniranju geohazarda te u potrazi za vodonosnicima. Upravo na programima geoloških karata unutar Zavoda stečeno je bogato iskustvo i znanje s aspekta terenske sedimentologije. U današnje vrijeme naša istraživanja provode se modernim analitičkim tehnikama u suradnji sa znanstvenicima u Hrvatskoj i inozemstvu. Istraživanja su interdisciplinarna i povezana s istraživačkim i stručnim programima Hrvatskog geološkog instituta koji su financirani putem domaćih i inozemnih znanstvenih i stručnih fondova,  uključujući i tržišne projekte. Obzirom da je veliki dio ozemlja RH građen od raznih tipova sedimentnih stijena i sedimenata to je odredilo prioritete i razvoj metoda.

U okviru Zavoda za geologiju kao alat  u sedimentološkim istraživanjima koriste se sljedeće tehnike i metode:
• petrografsko-mineraloška mikroskopska analiza izbrusaka sedimentnih stijena
• mineraloška mikroskopska analiza sastava lake i teške mineralne frakcije (iz nevezanih i vezanih sedimenata) – analiza provenijencije
• XRD analiza praškastih cjelovitih uzoraka i analiza minerala glina pomoću standardnih testova (kvalitativna i semikvantitativna)
• analiza skenirajućim elektronskim mikroskopom
• kalcimetrija (kompleksometrijsko određivanje sastava karbonata i volumetrijska kalcimetrija Scheiblerovom metodom)
• granulometrija metodama mokrog sijanja, areometriranja i laserskim difraktometrom
• rezanje uzoraka, priprema mikropetrografskih preparata, priprema vakuumsko impregniranih preparata slabo vezanih stijena i sedimenata, drobljenje uzoraka i separacija teškim tekućinama

 

Mineraloško – kemijska istraživanja

U Zavodu za geologiju rade se mikrofiziografske analize na polarizacijskom mikroskopu  koje obuhvaćaju: optička istraživanja i odredbu minerala, modalni mineralni sastav, modalni sastav teške i lake mineralne frakcije, mineralne parageneze, strukturu i teksturu stijena, mikrostrukturne deformacije u stijeni te mikroskopsku odredbu stijene.

U laboratoriju Zavoda za geologiju određuje se kemijski sastav različitih vrsta čvrstih i rastresitih uzoraka pri čemu se koriste metode kao što su gravimetrija, titracija, atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS), plamena fotometrija te spektrofotometrija.  Osim kemijskog sastava, moguće je odrediti vlagu, kiselost odnosno lužnatost (pH vrijednost) uzoraka, Eh vrijednost, odrediti organsku tvar te gubitak žarenjem. Udio karbonata u uzorcima određuje se kalcimetrijom, a na cijelom uzorku i na jednoj frakciji moguće je odrediti kapacitet kationske izmjene pomoću Cu(trien) kompleksa (CEC –Cation exchange capacity).

 

Geokemijska istraživanja

Geokemijska istraživanja su istraživanja kemijskog sastava Zemljine litosfere, atmosfere i hidrosfere, kao i procesa koji na nj utječu. Razvojem svemirske tehnologije, geokemijska istraživanja provode se i izvan Zemlje, pogotovo na ostalim planetima Sunčeva sustava.

Iako tradicionalno usmjerena ka istraživanju mineralnih sirovina, u današnje vrijeme geokemijska se istraživanja sve više vežu za praćenje stanja i očuvanje okoliša. U tu svrhu, prostorni se geokemijski podaci u geoinformacijskim sustavima (GIS) povezuju u baze podataka, iz čega nastaju geokemijske karte i atlasi koji su potreba, a sve više i standard nacionalnih programa održivog razvoja.

Geokemijska komponenta nezaobilazna je sastavnica i mnogih drugih istraživanja, primjerice geotermalnih, u kojima kemijski sastav vode pruža informacije o temperaturi i ostalim svojstvima spremnika, te uvjetima u kojima geotermalna voda nastaje. Jednako vrijedi i za stijene, kod kojih je izučavanjem kemijskog sastava moguće, primjerice, odrediti uvjete u kojima je stijena nastala. Geokemija je danas nezaobilazan segment većine istraživanja u geologiji, ali i u ostalim manje povezanim znanostima, kao primjerice u arheologiji ili forenzici.

 

Geološke karte

 

 

OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA (OGK) RH 1: 50 000

Osnovna geološka karta (OGK) RH 1:50.000 čini nužan temelj za sve ostale namjenske geološke karte koje se izrađuju u HGI-u, kao i za istraživanja na razini primijenjene geologije, pri čemu se interdisciplinarnim pristupom izrade tematskih karata i objavljivanja znanstvenih radova povećava transfer znanja unutar geoloških disciplina i srodnih specijalnosti. OGK je metodološki temeljena na formacijskoj (litofacijesnoj) analizi, odnosno litostratigrafskoj podjeli stijena što omogućuje kvalitetno definiranje potencijalnih mineralnih sirovina (razvoj gospodarstva), odvajanje propusnih od manje propusnih stijena (vodni resursi), objektivniju procjenu geoloških hazarda (održivi razvoj infrastrukture i naselja), te dobivanje boljeg temelja za interpretaciju dubinske geološke građe (karte podmorja, seizmički hazardi, istraživanje ugljikovodika i skladištenje CO2). Osim toga, rezultati istraživanja, prvenstveno novi listovi OGK RH, koriste se i za unaprjeđivanje geoturizma kroz uređenje  popularnih geoloških lokaliteta i geostaza. Znanstvena razina istraživanja na OGK unapređuje se i kroz srodne znanstvene projekte s ciljem objavljivanja znanstvenih radova i izrade doktorata, te postdoktorskih istraživanja.

Geološka karta omogućava najbolji uvid u geološku građu nekog područja te prikazuje stupanj razvoja geološke struke kao i razinu znanstvenih spoznaja u određenom povijesnom razdoblju. U današnje vrijeme geološka, litostratigrafska karta predstavlja multidisciplinarno znanstveno djelo, za izradu kojeg se već tijekom terenskih istraživanja primjenjuju recentne spoznaje iz svih grana geologije: stratigrafije, paleontologije, petrologije, mineralogije, sedimentologije, tektonike, geomorfologije, geokemije, paleoklimatologije i dr., pa njezina izrada zahtjeva timski rad. U okviru izrade  karte stječu se akademska zvanja i dobivaju novi znanstveni prinosi iz svih geoloških disciplina koji se objavljuju putem znanstvenih radova.

Prioritetna tema projekta je izrada litostratigrafske (formacijske) karte za potrebe:

  1. istraživanja kritičnih minerala/industrijskih minerala/AG-kamena
  2. izrade karata hazarda
  3. osiguravanja (ili poboljšanje) i zaštitu lokalne vodoopskrbe
  4. istraživanja ugljikovodika
  5. istraživanja geotermalne energije
  6. povećanja energetske učinkovitosti
  7. skladištenja opasnog otpada
  8. izrade prostornih i drugih planova
  9. unaprjeđivanja geoturizma i dr.

 

GEOKEMIJSKA KARTA (OGkK) RH 1: 50 000

Geokemijska karta (OGkK) RH 1:50.000 drugi je temeljni projekt koji se kontinuirano provodi na Zavodu. Cilj geokemijskih istraživanja je dati temeljne koncentracije kemijskih elemenata u raznovrsnim geološkim medijima radi utvrđivanja stanja u okolišu i utjecaja na ljudsko zdravlje.

Prioritetne teme:

  1. a) Regionalna geokemijska istraživanja koja se baziraju na geokemijskoj analizi tala, recentnih vodotočnih sedimenata, humusa i stijena i važna su za razumijevanje okoliša te za mjerenje njegovih promjena, bilo da su one nastale djelovanjem čovjeka (antropogeni input) ili prirodno. Osnovni površinski geokemijski podatci omogućavaju nam modeliranje migracije kemijskih elemenata i daju nam referentne točke za dugotrajniji monitoring.
  2. b) Sekvestracija ugljika što obuhvaća karakterizaciju i praćenje biogeokemijskih procesa organske tvari u tlima, istraživanja recentnih sedimenata, kako vodotočnih i naplavinskih, tako i estuarijskih i morskih sedimenata kao posljedice klimatskih promjena i korištenja zemljišta. Ova istraživanja su djelomično financirana (2015. i 2016. godina) kroz projekt „Promjene zaliha organskog ugljika u tlima RH“ koje financira Agencija za zaštitu okoliša.
  3. c) Geokemija urbanih područja koja je izuzetno značajna budući zbog velikog antropogenog utjecaja na okoliš u urbanim cjelinama postoji opasnost za ljudsko zdravlje u tim područjima, a poznavanje sadržaja kemijskih elemenata u okolišu je neophodna za prevenciju odnosno zaštitu. Osim toga urbana geokemijska istraživanja značajna su i za razvoj zakonske regulative koja propisuje granične koncentracije pojedinih onečišćujućih supstanci.

Za potpuno definiranje gospodarskog potencijala pojedine litostratigrafske jedinice (procjena potencijalnosti na mineralne sirovine) neophodna je i njena geokemijska karakterizacija tj. kemijska analiza elemenata čime su ova dva temeljna projekta usko povezana posebice kad se zahtijeva hitna procjena geološko-geokemijskog potencijala stijenskih tijela glede njihove eksploatacije kao mineralne sirovine.

 

Skip to content