NOVOSTI

Suradnja s Geološkim zavodom Slovenije: istraživanje aktivnog Raškog preloma i stručno usavršavanje u primjeni tektonogeomorfološke metodologije

Slovensko-hrvatska suradnja u istraživanjima aktivnih rasjeda započela je nakon Petrinjskog potresa 2020. kao ispomoć u detaljnom istraživanju Petrinjsko-pokupskog rasjeda, a tijekom 2024. godine nastavila se kroz stručno usavršavanje HGI asistentice Josipe Maslač pod mentorskim vodstvom dr.sc. Petre Jamšek Rupnik, vrhunske stručnjakinje iz područja tektonske geomorfologije i potresne geologije. Kroz HRZZ-ov projekt mobilnosti  Josipa je provela četiri mjeseca na Geološkom zavodu Slovenije gdje je postala/bila dio odsjeka Regionalne geologije i radne grupe koja se već duži niz godina bavi istraživanjem aktivnih rasjeda u Sloveniji. Povratno, u lipnju Petra je postala dio Zavoda za geologiju na HGI-u kroz projekt RSF-O ACTIVIST2CRO te nastavila mentoriranje tijekom provođenja preliminarnih rezultata doktorskog istraživanja. Naravno, ova suradnja se nastavila i tijekom ljeta kroz nove zajedničke terene u Sloveniji i Hrvatskoj.

Grupni interpretacijski dan zavoda na lokaciji provođenja paleoseizmoloških istraživanja

Cilj programa bio je prvenstveno savladati metodologiju tektonske geomorfologije kako bi je nakon i tijekom usavršavanja mogla primijeniti na području istraživanja doktorske disertacije. Istraživanje aktivnih rasjeda u Sloveniji provodi se više od dvadesetak godina, a rezultiralo je s kartom aktivnih rasjeda kao preduvjetom za ocjenu seizmičke opasnosti i izrade nove karte seizmičke opasnosti 2021. Na jednom od rasjeda – Raškom, trenutno se provode dodatna geomorfološka, strukturno-geološka, geofizička i paleoseizmološka istraživanja kako bi se detaljnije opisala geometrija, kinematika, aktivnost i seizmička prošlost. Sistematična obuka započela je terenskom geološkom prospekcijom, interpretacijom geomorfoloških rezultata i odabirom lokacija za plitka geofizička istraživanja, a time i lokacija za paleoseizmološka istraživanja.

Terenska prospekcija terena u zapadnoj Sloveniji

Paleoseizmološka istraživanja na Raškom rasjedu u zapadnoj Sloveniji započela su u travnju 2024. godine za vrijeme trajanja HRZZ programa mobilnosti, sudjelovanjem u iskopu rova te opisu sedimentacijskih jedinica i deformacija koji nam otkrivaju zanimljive podatke o složenoj dinamici geoloških procesa koji oblikuju okoliš. Tijekom ovog uspješnog istraživanja u posjetu su bili i Josipini mentori dr.sc. Branko Kordić (HGI) i izv.prof.dr.sc. Bojan Matoš (RGNF).

Terenski radovi na prvom paleoseizmološkom iskopu tijekom travnja 2024.

Iako su programi mobilnosti završili, suradnja se nastavila i tijekom kolovoza na novom paleoseizmološkom iskopu na Raškom rasjedu,  koje nam je pružilo dodatni uvid u seizmičku povijest ovog rasjeda.

Terenski radovi na prvom paleoseizmološkom iskopu tijekom kolovoza 2024. 

Zahvaljujemo se Geološkemu zavodu Slovenije za uspešno akcijo in se veselimo nadaljnjega sodelovanja!

Zahvaljujemo Geološkom zavodu Slovenije na ovoj uspješnoj kampanji i veselimo se nastavku suradnje!

Kontekst istraživanja:

Asistentica provodi doktorsko istraživanje na području Vukomeričkih gorica i Žumberka s ciljem doprinosa razumijevanju aktivnih tektonskih procesa , kao jednog od strateških ciljeva Hrvatskog geološkog instituta C.1 Podizanje produktivnosti i kvalitete znanstvenih istraživanja u području geohazarda.  Pritome, istraživanje je usklađeno sa Strategijom upravljanja rizicima od katastrofe Republike Hrvatske do 2023. godine, koja je ujedno kompatibilna s Nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektoskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja u svrhu unapređenja seizmičkih, geoloških, geotehničkih i seizmotektonskih istraživanja na nacionalnoj razini kako bi se što preciznije definirala opasnost od potresa. U skladu s dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine preporučena je uspostava interdisciplinarnog i međusektorskog potresnog centra te razvoj i modernizacija seizmoloških poslova radi povećanja seizmičke pripravnosti, izrade preciznijih karata potresne opasnosti, seizmičke mikrozonacije za potrebe upravljanja prostorom, procjene seizmičkih rizika za izradu planova zaštite i spašavanja i slično.

S geološkog stajališta, prepoznata je potreba za razvojem istraživanja aktivnih rasjeda i testiranjem metodologije identifikacije istih, kao potencijalnih seizmogenih izvora, ali i poboljšanju karte seizmičke opasnosti u Hrvatskoj.