U relativno kratkom geološkom razdoblju tijekom donjeg miocena globalni i lokalni događaji utjecali su na razvoj dva bazenska prostora s različitom poviješću taloženja: Hrvatsko zagorje (HZB) i Sjevernohrvatski bazen (SHB). Uvriježeno je mišljenje da su donjomiocenske marinske naslage na prostoru Hrvatske jedino istaložene na malom prostoru u HZB, koji je bio dio Centralnog Paratethysa od početka miocena,  dok  u SHB, razvoj bazena započinje u otnangu s formiranjem kontinentalnih sredina nakon dugotrajne emerzije, a marinska sedimentacija započela je u donjem badenu. Najnovija istraživanja dokumentiraju raniju transgresiju na prostoru SHB krajem donjeg miocena te ukazuju na potrebu redefiniranja početka transgresije i rekonstrukciju paleookoliša. Promjene smjera cirkulacije i različiti karakteri prihranjivanja miocenskih bazena Hrvatske rezultirali su promjenama abiotičkih i biotičkih čimbenika koji određuju različite tipove paleookoliša. Povezivanjem sedimentoloških, mineraloških, geokemijskih i fosilnih podataka definirat ćemo paleookoliše kroz prostor i vrijeme. Koncentrirat ćemo se  na prepoznavanje globalnih događaja koji su obilježili vrijeme miocena, a posebna pažnja bit će usmjerena na temperature vode u dugovječnim jezerima i moru kao i prosječne godišnje temperature  koje su bile u skladu s promjenama globalne temperature uzrokovane fluktuacijama u sadržaju ugljičnog dioksida u atmosferi. Istraživanja će se provoditi unutar dva radna paketa. Istraživanjem mineraloških, geokemijskih i sedimentoloških podataka te različitih skupina fosila  (vapnenački nanoplankton, palinomorfe, foraminifere, ostrakodi, otoliti riba i mekušci)  definirat ćemo tipove paleookoliša i njihov međusobni prostorni i vremenski odnos; napraviti paleoklimatsku rekonstrukciju naslaga miocena; utvrditi paleobiogeografska kretanja najznačajnijih fosilnih grupa; utvrditi glavne zonalne fosile i marker vrste pojedinih fosilnih skupina te razmotriti korelaciju s opće prihvaćenom zonacijom u Paratethysu i Mediteranu. Glavni cilj projekta je povezivanje  dobivenih rezultata istraživanja s poznatim globalnim i regionalnim miocenskim događajima: kao što su miocenski klimatski optimum, srednjomiocenska klimatska tranzicija, badenska kriza saliniteta, događaje izumiranja faune na granicama badena i sarmata te sarmata i panona, „washhouse“ događaj u gornjem miocenu, pomak izotopa ugljika u kasnom miocenu, zahlađenje u gornjem miocenu i mesinsku krizu saliniteta.