Transnacionalni program suradnje INTERREG Središnja Europa prepoznao je klimatske promjene kao jedan od najznačajnijih negativnih utjecaja na resurse pitke vode. Negativne posljedice klimatskih promjena odrazit će se kroz promjene u oborinskim i temperaturnim trendovima, što će uzrokovati nepredvidljive varijacije u protocima, dostupnosti i kakvoći vode, uz mogućnost konflikata između korisnika i isporučitelja vodnih usluga. S obzirom na iznimnu važnost resursa podzemne vode, rješenja koja se baziraju na obnavljanju, zaštiti i održivom korištenju podzemne vode daju znatan doprinos postizanju održive vodoopskrbe na području Srednje Europe. Kao moguće rješenje, niz zemalja posegnuo je za metodama umjetnog prihranjivanja vodonosnika. Umjetno prihranjivanje vodonosnika (eng. MAR – managed aquifer recharge) je dokazani koncept koji se bazira na prikupljanju oborina, voda niže kakvoće ili površinskih voda (npr. poplavnih voda) tijekom vlažnih perioda, njihovom skladištenju te umjetnom prihranjivanju (npr. utisni zdenci ili infiltracijske zone) u vodonosnik. Ciljevi umjetnog prihranjivanja vodonosnika su povećanje kakvoće vode, povećanje dostupnosti vode ili povećanje kakvoće okoliša i ekosustava (npr. sprječavanje prodora slane vode, obnova precrpljenih vodonosnika).

Hrvatsko pilot područje gdje će se istražiti mogućnosti umjetnog prihranjivanja vodonosnika je otok Vis, gdje su kvalitetni krški otočki vodonosnici zaslužni za samodostatnost otoka po pitanju vodoopskrbe. Unatoč tome, tijekom ljetnih mjeseci i hidroloških minimuma može doći do smanjenja crpnih količina i redukcija vode za korisnike zbog pada razina podzemne vode i rizika od zaslanjenja vodonosnika. Terenska interdisciplinarna istraživanja započela su u rujnu 2019. godine s ciljem prikupljanja podataka koji će poslužiti za izradu konceptualnog modela umjetnog prihranjivanja krškog vodonosnika na lokaciji Korita, te za izradu 3D hidrogeološkog modela otoka. Na temelju prikupljenih podataka i izrađenih 3D modela procijeniti će se mogućnost i ekonomska opravdanost primjene dvije metode umjetnog prihranjivanja: infiltracijsko jezero i infiltracija putem upojnih zdenaca.

Projekt DEEPWATER-CE okuplja osam partnera iz pet zemalja Srednje Europe i pet pridruženih partnera. Važan doprinos projektu će dati i interdisciplinarne grupe stručnjaka, dionika i donosilaca odluka koje će biti uključene u projekt od samoga početka te će sudjelovati kroz radionice, tematska predavanja i transnacionalne tematske panele, s namjerom postizanja ekoloških, socijalnih i ekonomskih ciljeva projekta. Nadalje, DEEPWATER-CE će kapitalizirati i unaprijediti postojeće znanje iz prijašnjih projekata iz FP7 i H2020 okvira.