Projekt Hrvatske zaklade za znanost pod rednim brojem DR-5-2014, vezan za projekt „Porijeklo i taloženje sedimenata u vrijeme kasno kvartarnih promjena morske razine: Sustav rijeke Krke i Srednjojadranske kotline“-QMAD (IP-2019-04-8505).

Doktorandica Natalia Šenolt će upisati doktorski studij Geologije na Sveučilištu u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), a izvođač studija je Geološki odsjek PMF-a.

Glavni cilj QMAD projekta i doktorskog rada kao njegovog integralong dijela je rekonstrukcija paleookolišnih promjena na istočnoj obali Jadrana tijekom kasno-kvartarnih eustatskih promjena razine mora. Doktorand će imati aktivnu ulogu u proveđenju istraživanje koje će dati će važane podatke za procjenu promjena morske razine i klime u budućnosti i oklišnih promjena koje nastaju uslijed izdizanja morske razine. Doktorand će o će u sklopu doktorskog rada izraditi reokonstruciju potopljenih paleo-krajolika i njihov utjecaj na migraciju ljudi uzduž istočno-jadranskog šelfa tijekom eustatskog ciklusa od holocena kroz posljednji glacijalni ciklus.

Kako bi se ostvarili zadani ciljevi područje istraživanja doktorand će sudjelovati u geofizičkim istraživanjima (višesnopni dubinomjer, geološki dubinomjer, panoramski dubinomjer) prostora koji će obuhvatiti središnji dio jadranske obale (Dalmaciju) s fokusom na: (a) potopljene krške depresije (Telašćica, Pirovački zaljev, Kornatski kanal), s time da će se za istraživanja koristiti jezge sedimenta izvađene tijekom LoLADRIA projekta (Telašćica i Pirovački zaljev) zatim će sudjelovati u aktivnostima vezanim za istražna bušenja u sklopu QMAD projekta će se provesti b) na dubinama od oko 70 m vodenog stupca u Kornatskom kanalu koji predstavlja zatvoreni bazen odvojen od otvorenog mora pragom na dubini od 50 m; c) u istraživanju estuarija rijeke Krke s Prokljanskim jezerom i potopljenom pleistocenskom deltom ili naplavnom ravnicom na transektu između otoka Zlarina i Žirja (na šest lokacija od dubine od 5 m (Prokljansko jezero) do 90m dubine (kod otoka Žirja)); d) sedimentološkim analizom  jezgre iz srednjejadranske depresije (MAD) izvađene tijekom znanstvenog krstarenja brodom Poseidon (POS 514) 2017. godine i zajedno sa provedenim geofizičkih istraživanjima tijekom QMAD projekta moći će naprviti interpretaciju kasno pleistocenskog/holocenskog taložnog prostora istočnog dijela Jabučke kotline (MAD). 

Tijekom izrade doktorskog rada i rada u sklopu QMAD projekta, doktorad će istraživati jezerske, fluvijalne i marinske sedimentacijske okoliše te niz prijelaznih okoliša, te detaljno izučiti razvoj priobalnih krških riječnih sustava i njihove promjene kao posljedice postglacijalnog dizanja morske razine. Kroz istraživanje doktorand će pokušati definirati slijede sedimentacijske okoliše i sustave: a) visokomorski sustavni trakt (MIS 5e), prije ~124–119 ka estuarij Krke/jezero Prokljan; b) trakt sustava padajuće razine mora (MIS 5-2), prije ~119–22 ka delta Krke; c) niskomorski sustavni trakt (MIS 2), prije ~22–17 ka delta Krke; d) trakt sustava rastuće razine mora (MIS 1), prije ~17–4.0 ka estuarij Krke; e) današnji visokomorski sustavni trakt (MIS 1), prije ~4.0 ka–danas estuarij Krke/jezero Prokljan; f) kontinuirani morski zapis iz Srednjojadranske kotline (prije~22 ka-danas).

Doktorand će sudjelovati u projektu QMAD na način da će:

1. koristiti geofizičke podatke za rekonstrukciju geomorfologije paleokrajolika pri čemu će prostorni podaci biti pohranjeni i vizualizirani GIS alatima (ESRI ArcGIS) i povezani s postojećim batimetrijskim podacima niske razlučivosti te novo snimljenim batimetrijskim podacima višesnopnog dubinomjera.
2. Identificirati i sakupiti najbolji mogući sedimentni slijed koji predstavlja zapis značajnih promjena u taložnom sustavu.
3. Uspostaviti kronološki okvir promjena u okolišu, koje mogu biti lokalne (u izoliranim bazenima – zaljev Telašćica, Kornatski kanal, Pirovački zaljev te holocenski estuarij i deltu rijeke Krka i Prokljanskog jezera) i regionalne iz MAD-a (razlikovanje utjecaja rijeka Po i Krke tijekom niske razine mora za LGM).
4. Povezati arheološke podatke s datiranim promjenama razine mora i okoliša radi rekonstrukcije mogućeg ljudskog kontakta tijekom padajućeg, niskomorskog ili transgresivnog sustavnog trakta i ulogu rijeke Krke koja dijeli istočnu obalu Jadrana, a mogla je u kopnenoj fazi ili fazi naplavne ravnice biti poveznica koja je omogućavala migraciju ljudi.