Kanali krških spilja često imaju ulogu zamki za slijedove klastičnih i kemogenih sedimenata. Ovi sedimenti pružaju jedinstvenu mogućnost istraživanja okolišnih i klimatskih uvjeta koji su vladali na širem području u vrijeme njihova nastanka.

U ovom projektu planiramo istraživanjem geokemijskih procesa u tlu, prokapnici i spiljskom zraku kao i geokemijskim značajkama siga i klastičnih sedimenata iz Grgosovih spilja u Samoborskom gorju potražiti odgovore na sljedeća pitanja. Kako antropogeni utjecaj, prvenstveno izmjene u vegetacijskom pokrovu, utječu na izmjene kemijskog sastava vode i siga na ovom lokalitetu? Koji su mehanizmi nastanka fluorescencije u sigama iz ove spilje? Kakva je bila klima tijekom pleistocena u središnjoj Hrvatskoj? Može li nam primjena cutting edge metode TEX₈₆ otkriti kolika je bila temperatura u središnjoj Hrvatskoj u pleistocenu? Na kraju, otkud potječu i što nam govore o genezi širega područja klastični i kemogeni sedimenti koje nalazimo očuvane u ovom geomorfološkom spomeniku prirode? Koje je porijeklo slomljenih siga na ovom lokalitetu i mogu li nam njihove starosti dobivene metodom U-Th reći nešto više o potresnoj aktivnosti u prošlosti?