NAJNOVIJI OBJAVLJENI RADOVI
Late Quaternary geomorphology and sedimentary processes in the Prološko Blato karst wetland (Imotsko Polje, Croatia)
U znanstvenom časopisu Geomorphology objavljen je znanstveni rad pod naslovom “Late Quaternary geomorphology and sedimentary processes in the Prološko Blato karst wetland (Imotsko Polje, Croatia)”, koji je rezultat suradnje djelatnika Hrvatskog geološkog instituta, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te privatne tvrtke Geoda d.o.o.
U radu su prikazani rezultati istraživanja kasno-pleistocenskih i holocenskih sedimenata te geomorfologije krškog močvarnog područja Prološkog blata, smještenog u sjeverozapadnom dijelu Imotskog polja. Kombinacijom sedimentoloških, geofizičkih i geomorfoloških metoda utvrđen je razvoj Prološkog blata od posljednjeg glacijalnog perioda (Last Glacial Period) do danas: 1) aluvijalna faza karakterizirana taloženjem žućkasto-sivih glinovitih do pjeskovitih siltova, pijesaka i šljunaka u distalnom dijelu aluvijalne lepeze (~30 000 – 19 000 cal. god. pr.sad.), s vjerojatnim povremenim ujezeravanjem tijekom morskih izotopnih stadija MIS 3 i MIS 2; 2) paleojezerska faza karakterizirana prvotno taloženjem vrlo tamnog sivo-smeđeg glinovitog silta (~9000 – 8000 cal. god. pr. sad.), a zatim masivnog svjetlo-sivog pjeskovitog silta (jezerskog karbonata) bogatog ljušturicama gastropoda (8000 – 800 cal. god. pr. sad.), koji reflektiraju postupno produbljavanje bazena i formiranje stabilnog paleojezera; 3) poslije-paleojezerska faza karakterizirana naglom promjenom facijesa jezerskog karbonata u tamni sivkasto-smeđi glinoviti silt (800 cal. god. pr. sad. – danas), s litološkom granicom koja pokazuje brojne glinovite interkalacije i poremećeni sediment koji sugeriraju promjene hidroloških uvjeta u paleojezeru. Istovremeno, geomorfološke značajke područja upućuju na formiranje vrtače u istočnom dijelu Prološkog blata, koja je hipotetski dovela do isušivanja paleojezera i formiranja sezonski plavljene močvare u kršu, kakva prevladava i danas na tome području. Ovaj rad pokazuje koliko su krška polja u Dinaridima vrijedna za proučavanje paleookolišnih i paleoklimatskih promjena tijekom kvartara, jer su unatoč dugoj tradiciji istraživanja krša, ta područja još uvijek znanstveno nedovoljno istražena.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta Geopark Biokovo-Imotska jezera (Dinaric Hub d.o.o., Grad Imotski), uz financijsku potporu Zavoda za mineralne sirovine i marinsku geologiju te Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Rad je dostupan na poveznici: https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2025.109765
