Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

NOVOSTI

50 godina Dana planeta Zemlje

50 godina Dana planeta Zemlje (preuzeto sa www.google.com)

Dan planeta Zemlje diljem svijeta se obilježava 22. travnja. Ove godine slavimo jubilarnu 50. obljetnicu. „Earth Day“ prvi puta je upotrijebio gradonačelnik San Francisca 1969. godine, a počinje se obilježavati od 1970. godine s početkom buđenja svijesti o očuvanja okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu.
Prije 10 godina Ujedinjeni narodi proglasili su ovaj dan međunarodnim te se obilježava u 190 zemalja diljem svijeta, svake godine s određenom tematikom. Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi.

U posljednjih 15-tak godina Hrvatski geološki institut istraživao je utjecaj klimatskih promjena na stanje vodnih resursa kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz Europske unije.
Poseban naglasak utjecaja klimatskih promjena na vodoopskrbu istražio se u sklopu projekta CC-WaterS-a, tijekom kojeg su na osnovu više klimatskih scenarija i modela ocijenjene potencijalne promjene i rizici od neželjenih promjena stanja vodnih resursa. U priobalnim i otočkim krškim sustavima najveću opasnost po kakvoću vode čini podzemni prodor mora u vodonosnik. Intruzija mora povećat će se ukoliko se zbog klimatskih promjena smanje dotoci slatke vode u vodonosnik. Kako je opasnost od nepovoljnog utjecaja smanjenja oborina ili povišenja temperature zraka u ovakvim zonama veća nego u kontinentalnim područjima, istraživanje vodnih bilanci i njihovih varijacija u postojećim uvjetima i u uvjetima nakon mogućih klimatskih promjena najvažniji su dio projekta. Istraživači svih triju zavoda Hrvatskog geološkog instituta u okviru projekta, osim recentnih klimatskih promjena istražili su i klimatske varijacije kroz gotovo cijeli holocen. Istraživanja na području Republike Hrvatske bila su vezana na tri pokusne lokacije – Baltsko jezero na otoku Korčuli, Bokanjačko blato kod Zadra i Vransko jezero na Cresu. Projekt je trajao od 2009. do 2012. godine, te je bio sufinanciran kroz program Interreg Jugoistočne Europe u kojem je institut sudjelovao kao tzv. 10% partner preko Hrvatskih voda.

Na prostoru Jadranske regije, u trajanju od 2013. do 2016. godine kroz projekt DRINKADRIA istražena je specifična problematika prekogranične opskrbe pitkom vodom s obzirom na utjecaj klimatskih promjena. Na području Jadranske regije vodoopskrbna mreža konstruirana je u vrijeme kada je politička slika regije izgledala drugačije nego danas, zbog čega se vodoopskrbne mreže ne preklapaju s današnjim državnim granicama. Kako bi se ostvarila sigurna i stabilna prekogranična vodoopskrba u budućnosti stvorena je generalna slika utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse i vodoopskrbu u cijeloj Jadranskoj regiji s naglaskom na prekogranična područja. U tu svrhu prikupljene i analizirane su klimatološke, hidrološke i hidrogeološke karakteristike regije. Hrvatski geološki institut je svoja istraživanja implementirao u južnoj Dalmaciji, u području izvora Prud, čija je većina slijevnog područja u susjednoj Bosni i Hercegovini, kao i u Blatskom polju na otoku Korčuli.

Istraživanja u južnoj Dalmaciji i utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse Hrvatski geološki institut nastavio je kroz projekt PROLINE-CE te ih je proširio na područje od Imotskog i Vrgoračkog polja, Baćinskih jezera i doline Neretve, sve do Dubrovnika. Cilj projekta PROLINE-CE izrada je smjernica i uputa s prijedlogom mjera kako bolje upravljati zemljištima u svrhu zaštite vodonosnika u skladu s klimatskim scenarijima. Projekt je trajao od 2016. do 2019. godine.

Trenutno Hrvatski geološki institut provodi dva projekta sufinancirana iz nacionalnog programa Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u okviru kohezijske politike Europske unije. U sklopu projekta Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama (UKV) istraživači Zavoda za hidrogeologiju i inženjersku geologiju zajedno s istraživačima iz Zavodom za mineralne sirovine usmjerit će svoja istraživanja neželjenim promjenama u priobalnim krškim vodonosnicima kao posljedice klimatskim promjenama. Ovim projektom evaluirati će se i dostignuća iz projekta CC-WaterS budući da će se uspostaviti monitoring podzemnih i površinskih voda na ista tri pilot područja (Zadar, Korčula, Cres) za koja će se izraditi klimatski i hidrološki modeli za razdoblje do kraja ovoga stoljeća.

Hrvatski geološki institut, zajedno s Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod vodstvom Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje na projektu „Napredni sustav motrenja agroekosustava u riziku od zaslanjivanja i onečišćenja“ koji se provodi u sklopu poziva „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ i financira iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“. Projektom će se razviti i primijeniti napredni sustav praćenja, predviđanja i izvješćivanja o stanju ekosustava riječne doline koji se dominantno koristi za poljoprivredu. Referentna lokacija je delta Neretve zbog različitosti ekoloških zona koje se izmjenjuju u prostoru, različitog načina i intenziteta korištenja, uključujući površinske vodotoke unutar riječne delte, krške vodonosnike i podzemnih voda, poljoprivrednog zemljište različitog intenziteta uređenosti, zaštićenih močvarnih staništa i priobalnog mora. Premda se problem prodora mora i zaslanjivanja površinske i podzemne vode, a time rizika od degradacije tala pojavljuje u cijelom priobalnom području Hrvatske, ti su procesi najizraženiji u delti Neretve, koja se smatra i jednim od najranjivijih područja u RH na klimatske promjene. Cilj projekta je prikupljati prostorno i vremenski artikulirane podatke o kvaliteti vode i tla multisenzorskim učestalim motrenjem za predviđanje procesa i predlaganje rješenja za upravljanje sustavom u riziku od zaslanjenja i onečišćenja.

A kako mi kao pojeidnci možemo pomoći našem planetu?
– Odvajajmo otpad i reciklirajmo
– Pažljivije trošimo vodu
– Zasadimo drvo
– Nemojmo bacati smeće u prirodi
– Vozite bicikl umjesto automobila
– Štedimo energiju (gasimo svjetla kad nam nisu potrebna)
– Koristite ambalažu koja se može reciklirati
– Manje koristimo plastiku
– Koristimo obnovljive izvore energije

Više detalja o ovogodišnjem jubilarnom obilježavanju Dana planeta Zemlje možete pročitati nasljedećoj poveznici: https://www.earthday.org/earth-day-2020/.

Noćna satelitska snimka Sredozemlja

Skip to content