NAJNOVIJI OBJAVLJENI RADOVI
Reactivation of Variscan subduction-modified mantle during Middle Triassic rifting: Insights from andesitic pyroclastics of northern Adriatic passive margin (Mt. Žumberak, NW Croatia)
Rezultati istraživanja u okviru projekta GOST (IP-2019-04-3824) Hrvatske zaklade za znanost i projekta GeoDrift (NRRP 2021–2026 of the EU – NextGenerationEU) objavljeni u časopisu Geologica Acta prikazuju mineraloške, petrološke, geokemijske te litostatigrafske i biostratigrafske podatke o srednjotrijaskim (kasni anizik; ilir) piroklastičnim stijenama koje se izmjenjuju sa siliciklastičnim i karbonatnim sedimentima unutar vulkano-sedimentne sukcesije Žumberačke gore. U piroklastičnom materijalu prevladavaju andezitni kristalno-vitritni tufovi kalcijsko-alkalijskog do šošonitnog afiniteta. Nastanak magme bio je snažno uvjetovan naslijeđem iz ranijih subdukcijskih procesa. Izvor u subkontinentalnom litosfernom plaštu bio je metasomatski izmijenjen tijekom variscijske subdukcije dodatkom komponenti podrijetlom iz sedimenata, čime je stvorena kemijski heterogena domena litosfernog plašta, obogaćena elementima mobilnim u fluidima i taljevini. Tijekom kasnijeg srednjotrijaskog širenja litosfere, adijabatsko taljenje povezano s riftanjem selektivno je reaktiviralo prethodno izmijenjene domene plašta, što je rezultiralo nastankom hibridnih magmi. One zadržavaju jasan geokemijski potpis subdukcije, unatoč tome što su nastale u tektonskom režimu ekstenzije. Eksplozivni vulkanizam bio je koncentriran duž dubokih diskontinuiteta u kori koji su služili kao naslijeđeni strukturni kanali, povezujući zone taljenja u plaštu s razvijajućom arhitekturom rifta. Piroklastični materijal transportiran je strujama i/ili raspršivanjem kroz atmosferu te je taložen zajedno sa siliciklastičnim i karbonatnim sedimentima dubokomorskog okoliša, unutar kratkotrajnog, nerazvijenog intrakontinentalnog ekstenzijskog bazena (polugrabena) generiranog riftanjem. Ovaj, tzv. Sjevernohrvatski trijaski rifni bazen (NCTRB) razvio se duž sjevernog ruba Adria ploče (Velika Adrija) tijekom srednjeg do kasnog anizika te kasnog ladinika. Piroklastične stijene sa Žumberačke gore pokazuju snažnu pozitivnu korelaciju s genetski srodnim andezitnim tufovima iste starosti, koji izdanjuju na drugim lokacijama unutar NCTRB-a – osobito na području Ivanščice – što potvrđuje postojanje magmatskog potpisa zajedničkog za cijeli bazen, a koji potječe iz litosfere izmijenjene subdukcijom.
Rad je dostupan na poveznici: https://revistes.ub.edu/index.php/GEOACTA/article/view/53374/48107