Izaberite

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

NOVOSTI 

Međunarodna IDASH terenska radionica o geologiji potresa i paleoseizmologiji održana na području Petrinje 

U razdoblju od 12. do 18. listopada 2026. godine na području Donje Budičine i Petrinje održana je međunarodna terenska radionica Hands-on Field Workshop on Earthquake Geology and Paleoseismology, organizirana u sklopu međunarodnog projekta IDASH (Integration of Data and Approaches for Seismic Hazard Assessment in CEI Regions). Radionica je održana u organizaciji Hrvatskog geološkog instituta (HGI-CGS), u suradnji s projektnim koordinatorom, talijanskim Nacionalnim institutom za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia, INGV) te ostalim projektnim partnerima: Geološkim zavodom Slovenije (GeoZS), Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) i Sveučilištem Chieti–Pescara (UniCH) iz Italije. 

Radionica je okupila oko 40 sudionika iz 11 država – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Srbije i Ukrajine, među kojima je bilo dvadesetak studenata i mladih istraživača. Cilj radionice bio je pružiti sudionicima praktično iskustvo u primjeni suvremenih metoda istraživanja aktivnih rasjeda, prepoznavanju geoloških i geomorfoloških pokazatelja tektonske aktivnosti te integraciji različitih istraživačkih pristupa u karakterizaciji seizmogenih struktura za potrebe procjene seizmičke opasnosti. 

Za provedbu terenskih istraživanja odabrano je područje Donje Budičine, smješteno unutar južnog dijela Pokupske-Petrinjske rasjedne zone, povezane s razornim potresom magnitude Mw 6,4 koji je 29. prosinca 2020. pogodio Petrinju i okolicu. Tijekom i nakon potresa zabilježeni su brojni primarni i sekundarni učinci površinskih deformacija, uključujući površinske rasjedne pomake, pukotine, klizišta te pojave likvefakcija i lateralnog širenja tla. Očuvani geomorfološki pokazatelji dugotrajne tektonske aktivnosti, zajedno s dokazima površinskih deformacija nastalima tijekom potresa, čine ovo područje posebno pogodnim za primjenu i usporedbu različitih metoda istraživanja aktivnih rasjeda. 

Terenski program radionice temeljio se na integraciji tektonsko-geomorfoloških, paleoseizmoloških i geofizičkih metoda istraživanja, uz primjenu suvremenih geodetskih metoda laserskog skeniranja i fotogrametrijske u multidisciplinarnim istraživanjima. Sudionici su bili podijeljeni u tri istraživačke skupine koje su se tijekom radionice izmjenjivale u provedbi različitih terenskih aktivnosti, čime im je omogućeno praktično upoznavanje s postupcima prikupljanja, obrade te interpretacije geoloških, geodetskih i geofizičkih podataka. 

Tektonsko-geomorfološka istraživanja bila su usmjerena na prepoznavanje i kartiranje površinskih pokazatelja aktivne tektonike, uključujući rasjedne strmce, deformacije reljefa i horizontalno pomaknute geomorfološke oblike. Na temelju analize digitalnih modela reljefa visoke rezolucije te terenskih opažanja i mjerenja, sudionici su izrađivali detaljne geomorfološke karte i analizirali prostorni odnos između rasjednutih struktura i morfoloških obilježja terena. 

U okviru paleoseizmoloških istraživanja izveden je istražni rov poprečno na odabranu rasjednu zonu, s ciljem proučavanja plitke potpovršinske geološke građe i određivanja deformacija očuvanih u sedimentnim naslagama. Nakon čišćenja i pripreme stijenki iskopanog rova provedena su detaljna sedimentološka i strukturna snimanja i mjerenja, uključujući izdvajanje i korelaciju sedimentnih jedinica, kartiranje deformacijskih struktura te izradu fotogrametrijskog snimanja. Prikupljeni su i uzorci za radiokarbonsko i OSL datiranje, koje će omogućiti dodatnu stratigrafsku  interpretaciju razvoja sedimentnog slijeda i mogućih paleoseizmoloških događaja. 

Geofizička istraživanja uključivala su primjenu električne tomografije otpornosti (ERT) i georadara (GPR) za karakterizaciju plitke potpovršinske građe i prepoznavanje mogućih diskontinuiteta povezanih s rasjednim strukturama. U okviru istraživanja korišten je i novi georadar Hrvatskog geološkog instituta, nabavljen u sklopu projekta GeoLab, čime je sudionicima omogućeno praktično upoznavanje sa suvremenom geofizičkom opremom i metodama terenskog prikupljanja podataka. Geofizička mjerenja provedena su na odabranim profilima, a njihovi rezultati razmatrani su u kontekstu geomorfoloških opažanja i podataka prikupljenih paleoseizmološkim istraživanjima. Takav integrirani pristup omogućuje bolje razumijevanje prostornog položaja i geometrije rasjednih struktura te smanjuje nesigurnosti pri njihovoj interpretaciji. 

Tijekom radionice provedena su fotogrametrijska snimanja bespilotnim zrakoplovnim sustavom (UAS)  i terestrička fotogrametrijska snimanja, s ciljem detaljnog dokumentiranju istraživanog područja i izrade prostornih podloga visoke rezolucije. Uz fotogrametriju, provedena su i geodetska mjerenja referentnih točaka unutar paleoseizmološkog rova i u njegovoj okolici te je primjenom laserske opreme postavljena referentna mreža za precizno dokumentiranje sedimentoloških i strukturnih značajki na stijenkama rova. 

Završni dio terenskog programa bio je posvećen objedinjavanju i interpretaciji prikupljenih podataka, izradi završnih prikaza te zajedničkoj raspravi o rezultatima istraživanja. Sudionici su imali priliku usporediti rezultate različitih metoda i raspraviti o mogućnostima njihove integracije u istraživanju aktivnih rasjednih struktura. Poseban naglasak stavljen je na važnost multidisciplinarnog pristupa, kao i na izazove i nesigurnosti povezane s interpretacijom geoloških, geomorfoloških i geofizičkih podataka. 

U sklopu radionice projekta IDASH održano je i javno savjetovanje s ciljem približavanja znanstvenih istraživanja lokalnoj zajednici te poticanja dijaloga između znanstvenika i građana. Poseban naglasak stavljen je na važnost dijeljenja znanstvenih spoznaja s lokalnom zajednicom kako bi građani bolje razumjeli prostor u kojem žive. Takva komunikacija doprinosi jačanju svijesti o prirodnim opasnostima te dugoročnom planiranju sigurnijeg i otpornijeg životnog prostora. Na savjetovanju je održano  i predavanje u okviru internog projekta GEOSAVAGE u Petrinji, s ciljem upoznavanja lokalne zajednice s projektnim aktivnostima, istraživanjima aktivnih rasjeda na širem prostoru Savskog bazena i njihovom važnošću za razumijevanje seizmičke opasnosti. Na radionici je i predstavljen novi UIP HRZZ projekt Zavoda za geologiju HGI-a naziva INVERSA u kojem aktivno sudjeluje velik broj stručnjaka uključenih u projekt IDASH. Radionica je zaključena dodjelom potvrda o sudjelovanju polaznicima. 

Više informacija o provedenim aktivnostima i fotografije s radionice dostupne su na službenoj mrežnoj stranici projekta IDASH. 

 

Skip to content