NOVOSTI
S. Miko i N. Ilijanić za Večernji list o eksploataciji sirovina iz podmorja (dubokomorsko rudarenje)
Izvor: Večernji list
Stručnjaci s Hrvatskog geološkog instituta, dr. sc. Slobodan Miko i dr. sc. Nikolina Ilijanić, pojašnjavaju za Večernji list kako je rudarenje u podmorju uobičajena praksa u zemljama koja imaju manjak ruda na kopnu, a ponajprije se odnosi na pijesak i šljunak iz podmorja. Europski primjeri su Belgija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška koje pod koncesijama vade više od 50 milijuna kubnih metara pijeska i šljunka godišnje. EU je svjestan potrebe za osiguravanjem vlastitih izvora kritičnih mineralnih sirovina i smanjenjem ovisnosti o Kini, te je nakon poduljeg procesa Europska komisija u svibnju 2024. godine donijela Uredbu o kritičnim sirovinama. U skladu s Uredbom u travnju 2025. odobreno je 47 strateških projekata vezanih za pridobivanje kritičnih mineralnih sirovina u EU, što predstavlja važnu prekretnicu u provedbi CRMA. Europska komisija izradila je popis kritičnih sirovina za EU, koji je podložan redovitom pregledu i ažuriranju svake tri godine. Posljednji popis iz 2023. obuhvaća 34 elementa i minerala. Također, navedena Uredba nalaže svakoj državi članici EU da do kraja svibnja 2025. izradi Nacionalni program istraživanja kritičnih mineralnih sirovina. U Hrvatskoj su za to nadležni Ministarstvo gospodarstva, Uprava za rudarstvo i Hrvatski geološki institut – pojašnjavaju s Instituta. Kritične mineralne sirovine ključne su za zelenu i digitalnu tranziciju Europe, te za podržavanje europske obrambene i zrakoplovne industrije, no njihova opskrba opterećena je poremećajima u tržištu, ograničenom dostupnošću ležišta pojedinih minerala i međunarodnim politikama, govore stručnjaci. Postoji li onda neki oblik alternative?
– Alternativa je recikliranje, ali za sada razvijene metode nisu dovoljno efikasne i nedovoljno je sekundarnih sirovina za recikliranje. Zbog pojačane potražnje primarni izvori ležišta i eksploatacija imat će i dalje presudnu ulogu u opskrbi. Naravno, eksploatacija na kopnu i moru dolazi uz cijenu nepovoljnog utjecaja na okoliš, ali uz strogu kontrolu i propise taj je utjecaj moguće ublažiti i učiniti eksploataciju opravdanom. Mineralne sirovine ostat će neophodne i u budućnosti, dapače, s obzirom na sve širu primjenu naprednih tehnologija i obnovljivih izvora energije, potražnja za mineralnim sirovinama važnija je nego ikad i ostat će neizostavan dio svakodnevnog života – od proizvodnje električne energije do pametnih telefona – zaključuju iz Hrvatskog geološkog instituta.
Originalni članak možete pročitati ovdje .
