NAJNOVIJI OBJAVLJENI RADOVI
Tracing widespread Early Miocene ignimbrite eruptions and petrogenesis at the onset of the Carpathian-Pannonian Region silicic volcanism
U znanstvenom časopisu Gondwana Research (Elsevier, faktor odjeka časopisa: 6.151) objavljen je znanstveni rad pod naslovom Tracing widespread Early Miocene ignimbrite eruptions and petrogenesis at the onset of the Carpathian-Pannonian Region silicic volcanism. Rad je rezultat suradnje znanstvenika iz Hrvatskog geološkog instituta te iz brojnih drugih institucija iz Hrvatske i inozemstva.
U radu su multidisciplinarnim pristupom istraživane donjomiocenske primarne vulkanoklastične naslage (ignimbriti i piroklastične naslage taložene iz zraka) raširene od sjeverne Mađarske preko sjeverne Hrvatske do Dinarida, kako bi se dobio uvid u kronologiju erupcija, tefrostratigrafiju i petrogenezu magmi na početku silicijskog vulkanizma Karpatsko-Panonske regije – područja koje je tijekom donjeg i srednjeg miocena proizvelo neke od najvećih vulkanskih erupcija na području Europe za vrijeme litosfernog stanjivanja Panonskog bazena. Na temelju integriranih litoloških, mineraloških, geokronoloških, geokemijskih i izotopnih podataka definirana je erupcija Kalnik, koja se dogodila prije ~ 18.1 milijuna godina, te erupcija Eger, koja se zbila prije ~ 17.3 milijuna godina. Obje su erupcije proizvele široko rasprostranjene i voluminozne riolitne vulkanoklastične naslage taložene iz piroklastičnih tokova (masivni ignimbriti povezani sa stvaranjem kaldera), koje su prekrile područje od sjevernog do jugozapadnog dijela Karpatsko-Panonske regije. Erupcijski produkti nastali tijekom erupcije Eger također su dosegli i udaljene jezerske bazene Dinarida, pri čemu su paleo-istočni vjetrovi nosili vulkanski pepeo stotinama kilometara na jugozapad. Magmatski sustavi koji su proizveli erupciju Kalnik bili su složeni, te zabilježeni heterogeni sastav vulkanskog stakla upućuje da je prilikom erupcije došlo do istovremene evakuacije magmi iz dvaju odvojenih magmatskih tijela. Također, integrirani Hf-Nd izotopni sastav cirkona i vulkanskog stakla istraživanih donjomiocenskih vulkanoklastičnih naslaga upućuje na složene varijacije u interakciji između magmi metasomatiziranog gornjeg plašta i različitih komponenti kontinentalne kore tijekom litosfernog stanjivanja Panonskog bazena.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Miocenska sin-riftna evolucija Sjevernohrvatskog bazena (Karpatsko-Panonska regija): “multi-proxy” pristup, korelacija i integriranje sedimentnog i vulkanskog zapisa“ akronima PYROSKA (HRZZ-UIP-2019-04-7761).
Rad je dostupan na sljedećoj poveznici: https://authors.elsevier.com/a/1gOeV,UYEnfwqc
