NAJNOVIJI OBJAVLJENI RADOVI
Holocene Paleolake Evolution of the Bribir–Ostrovica Karst Polje (Dalmatia, Croatia): A Multi-Proxy Lake Sediment Record
U znanstvenom časopisu Quaternary objavljen je rad autora s Hrvatskog geološkog instituta pod naslovom Holocene Paleolake Evolution of the Bribir–Ostrovica Karst Polje (Dalmatia, Croatia): A Multi-Proxy Lake Sediment Record.
Novo istraživanje sedimenata Bribirsko-ostrovičkog krškog polja otkrilo je kako se okoliš ovog područja mijenjao tijekom posljednjih 13 200 godina. Potvrđeno je postojanje holocenskog paleojezera u Bribirsko-ostrovičkom i Žažvićkom krškom polju. Analizom jezerskih sedimenata rekonstruiran je razvoj nekadašnjeg plitkog jezera, od močvarnih uvjeta na prijelazu u holocen, preko razdoblja stabilnog jezera, do sve izraženijeg utjecaja erozije i povremenih poplava u srednjem i kasnom holocenu. Utvrđeno je da je jezero bilo relativno plitko, s najvećom dubinom od oko 6 m, a njegov razvoj bio je snažno uvjetovan krškim reljefom. Izrađena je preciznija karta rasprostranjenosti jezerskih sedimenata, čime je bolje definirano nekadašnje područje paleojezera. Rezultati predstavljaju jedan od rijetkih kopnenih zapisa holocenskih promjena okoliša u dinarskom kršu istočne obale Jadrana te pružaju vrijedan prirodni kontekst za interpretaciju obližnjeg neolitičkog arheološkog nalazišta Krivače, koje se nalazilo uz obalu tadašnjeg jezera. Istraživanje na taj način povezuje okoliš i arheologiju, te pridonosi boljem razumijevanju života prvih poljoprivrednih zajednica na ovom području. Rezultati predstavljaju temelj za buduća istraživanja, uključujući detaljniju rekonstrukciju klime i okoliša tijekom neolitika. Geološki podaci ne služe samo rekonstrukciji prošlih okoliša, nego pomažu objasniti zašto su ljudi prije više tisuća godina odabrali upravo to mjesto za naseljavanje.
Rad je rezultat suradnje znanstvenika Hrvatskoga geološkog instituta sa znanstvenicima iz SAD-a Sarahom McClure i Douglasom Kennettom sa Sveučilišta u Kaliforniji u Santa Barbari te Katherine Freeman i Emmom Hartke sa Sveučilišta Penn State (University Park), ostvarene kroz zajednički projekt financiran sredstvima National Science Foundation i National Geographic Society. Značajan doprinos arheološkom dijelu istraživanja dao je Emil Podrug iz Gradskog muzeja Šibenik, dok je Željka Sladović iz tvrtke Geoda Consulting sa svojim timom provela georadarska snimanja potpovršine. Zahvaljujemo Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na dodjeli doktorske stipendije Ivoni Ivkić Filipović. Istraživanje je provedeno u okviru internog znanstveno-istraživačkog projekta „Paleolimnologija hrvatskih krških jezera: praćenje promjena okoliša (PLATE)” Hrvatskoga geološkog instituta, financiranog sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. u sklopu instrumenta Europske unije – NextGenerationEU, uz praćenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.
Rad je dostupan na sljedećoj poveznici: https://www.mdpi.com/2571-550X/9/4/48