Croatian Geological Survey

Croatian Geological Survey

Croatian Geological Survey

Croatian Geological Survey

Croatian Geological Survey

Croatian Geological Survey

Croatian Geological Survey

NAJNOVIJI OBJAVLJENI RADOVI

Geodynamic evolution of the Northernmost Dinarides revealed by the petrogenesis of Mid-Triassic calc-alkaline volcanic rocks

Geosciences logo

Rezultati istraživanja u okviru projekta GOST (IP-2019-04-3824) Hrvatske zaklade za znanost i projekta GeoDrift (NRRP 2021–2026 of the EU – NextGenerationEU) objavljeni u časopisu Geologia Carpathica prikazuju mineraloške, petrološke, geokemijske i Sr-Nd izotopne podatke te izotopne starosti o vulkanskim stijenama, zajedno s biostratigrafskim starostima svih proslojenih sedimentnih stijena iz Sjeverozapadnog hrvatskog trijaskog riftnog bazena, koji predstavlja lokalno abortirani zalučni riftni sustav Paleotetisa. Ove vulkansko-sedimentne sukcesije predstavljaju najsjevernije dijelove Dinarida. Dobivena izotopna starost 40Ar/39Ar (243±1,8 Ma) ukazuje na gornjoanizičku starost bazaltne erupcije i generalno je u skladu s dobivenim donjoladiničkim biostratigrafskim starostima proslojenih sedimentnih stijena. Istražene kalcijsko-alkalijske bazaltne lave nastale su: (i) parcijalnim taljnjem niskog stupnja (5-14%) plitkog (facijes stabilnosti spinela; maksimalna dubina »33 km)  magmatskog izvorišta u subkontinentalnom litosfernom plaštu i (ii) frakcijskom kristalizacijom u djelomično otvorenom magmatskom sustavu. Stvaranje magme također je uključivalo: (i) taljevinu iz subducirane ploče, koja je vjerojatno povezana s drevnom, subduciranom oceanskom korom Paleotetisa, (ii) u manjem obimu, prethodno subducirani kontinentalni materijal kore – sedimente reciklirane u plaštnom klinu, i (iii) u zanemarivom stupnju doprinos iz osiromašenog ili oceansko-otočnog, bazaltu sličnog plašta. Ovi uvjeti sugeriraju da se magma formirala kroz složen proces tijekom uspona magme kroz tektonski oslabljene zone kore. Iako je intenzivna efuzivna vulkanska aktivnost tijekom srednjeg trijasa u Sjeverozapadnom hrvatskom trijaskom riftnom bazenu trajala relativno kratko (»3-4 milijuna godina), njezina geodinamska evolucija bila je složena i može se pripisati: (i) subdukciji Paleotetiske litosfere povezane s ensialičnim vulkanskim lukom razvijenim u aktivnom kontinentalnom rubnom okruženju i (ii) procesima kontinentalnog riftanja duž srednjotrijaskih rubova Adrija ploče, tj. Velike Adrije.

Rad je dostupan na poveznici:

https://geologicacarpathica.com/browse/archive/?journal_article_no=44700

Skip to content