NEWS
Sudjelovanje stručnjaka za mineralne sirovine na Mineral Forumu 2025
Ovogodišnji stručni skup „Mineral Forum 2025“ okupio je u Zagrebu vodeće stručnjake iz područja graditeljstva, geologije, infrastrukture i javne uprave, pod temom „Održivo upravljanje resursima kao temelj buduće infrastrukture“. Hrvatski geološki institut bio je pokrovitelj skupa Mineral Forum 2025. U središtu rasprave našle su se gospodarske perspektive rudarskog i gospodarskog sektora, izazovi javne nabave te održivo upravljanje mineralnim sirovinama – resursima koji su ključni za budući razvoj Hrvatske. Naglašeno je da su mineralne sirovine temelj svake ceste, zgrade i industrijskog postrojenja, ali i ključni element zelene tranzicije, jer bez njih nema kružnog gospodarstva, energetske učinkovitosti ni moderne infrastrukture. U skladu s time i na temelju Zakona o rudarstvu, sve jedinice regionalne samouprave moraju upravljati svojim prostorom na način da osiguraju održivo upravljanje mineralnim sirovinama. Županije prema tome moraju izraditi rudarsko-geološke studije i na taj način planirati i upravljati eksploatacijom određenih mineralnih sirovina. Dr. sc. Slobodan Miko istaknuo je da studija Varaždinske županije predstavlja uzoran model, s odrađenom drugom revizijom Studije, koja je u postupku završetka. U njoj su analizirane najvažnije sirovine za županiju (tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina) na način da su definirane zone pogodnosti, zone konflikta i zaštitnih pojaseva. Održiva eksploatacija stoga zahtijeva usku vezu rudarsko-geološkog planiranja i prostornog planiranja. Dr. sc. Melita Srpak iz Zavoda za prostorno uređenje Varaždinske županije naglasila je da županijski prostorni plan već uključuje poglavlje o eksploataciji mineralnih sirovina, što je primjer dobre prakse koji bi trebale slijediti i druge županije.
Europska komisija je u posljednjih 10-ak godina uklopila zelenu i digitalnu tranziciju Europske Unije u svoje zakonodavstvo, pa tako i geološka istraživanja u sklopu Uredbe EU 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (SL L, 2024/1252, 3.5.2024.) (CRMA). To zahtijeva modernizaciju i usklađivanje nacionalnih politika i klasifikacijskih sustava. O primjeni Okvirne klasifikacije Ujedinjenih naroda (UNFC) u Hrvatskoj govorila je Erli Kovačević Galović iz Hrvatskog geološkog instituta. Objasnila je da je UNFC ključan element navedene Uredbe (CRMA), koja jača europski lanac vrijednosti od istraživanja do recikliranja. Hrvatska stoga radi na usklađivanju svoje nacionalne klasifikacije mineralnih resursa s ovim međunarodnim okvirom. Danas svaka država ima vlastiti sustav klasificiranja resursa, što otežava usporedivost podataka, dok UNFC uvodi moderni pristup koji uključuje održivost, tehničku izvedivost i pouzdanost podataka – kriterije ključne za investitore, europske institucije i strateške projekte.
Dr. sc. Nikolina Ilijanić iz Hrvatskog geološkog instituta istaknula je da su mineralne sirovine među ključnim resursima Europske unije, osobito za zelenu i digitalnu tranziciju, u obrambenim i zrakoplovno-svemirskim primjenama. Litij, kobalt, nikal, platina, galij, telur i kositar samo su neke od kritičnih sirovina koje bilježe snažan nesrazmjer između predviđene globalne potražnje i dostupne opskrbe, a popis se redovito preispituje (svake tri godine). U svom izlaganju dr. sc. Nikolina Ilijanić prikazala je geološki potencijal za eksploataciju kritičnih mineralnih sirovina u Hrvatskoj. Pritom je istaknula povijesnu eksploataciju određenih kritičnih mineralnih sirovina i evidentirana ležišta na temelju Osnovne geološke karte Republike Hrvatske (RH) i Karte mineralnih sirovina RH. Dodala je i da ta ležišta nemaju potvrđen ekonomski značaj. Eksploatacija mineralnih sirovina kovina (metala) obustavljena je 1950.-ih zbog niskih rezervi i, za tadašnje potrebe, niskih koncentracija metala te stoga ekonomske neisplativosti. Hrvatska nije neposredno blizu eksploatacije, koja je dugoročni cilj, no geološka istraživanja predstavljaju ključan i obvezan preduvjet za bilo kakav budući razvoj. Država ima odgovornost preispitati postojeći geološki potencijal i kroz nova, ciljana istraživanja, uz odgovarajuće financiranje, stvoriti osnovu za konkretne projekte koji bi mogli postati privlačni investitorima i doprinijeti održivom gospodarskom razvoju Hrvatske. Potrebno je sustavno ispitivanje geološkog potencijala kritičnih mineralnih sirovina prije konkretnog rudarskog interesa.
Osim održanih izlaganja, stručnjaci iz Hrvatskog geološkog instituta sudjelovali su na panel raspravi pod temom „Održivo gospodarenje mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj“, zajedno s dr. sc. Draganom Krasićem, dr.sc. Ivom Galićem (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu) i dr. sc. Melitom Srpak (Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije, Varaždin).
Više o skupu Mineral Forum 2025 možete pročitati na sljedećim poveznicama:
https://www.construction.hr/novosti/pogledajte-kako-je-bilo-na-mineral-forumu-2025/a/11196
Dr. sc. Slobodan Miko tijekom izlaganja na skupu Mineral Forum 2025.
Erli Kovačević Galović tijekom izlaganja na skupu Mineral Forum 2025.
Sudionici tijekom panel rasprave o Održivom gospodarenju mineralnim sirovinama u RH na skupu Mineral Forum 2025.
Sudionici skupa Mineral Forum 2025. dr. sc. Slobodan Miko, Erli Kovačević Galović i dr. sc. Željko Dedić.
