Trijaske naslage Hrvatske bile su do sada relativno slabije istražene u odnosu na druge mezozojske i kenozojske naslage. S druge strane, istraživanja trijasa u svijetu intenzivirala su se u sklopu uspostave nove globalne stratigrafske skale, te suvremenom analizom izvanredno otkrivenih naslaga trijasa u talijanskim Dolomitima. Detaljna multidisciplinarna istraživanja pojedinih lokaliteta u sjevernoj (Zagorsko-srednjotransdanubijski dio Sava-zone) i južnoj Hrvatskoj (Vanjski Dinaridi) omogućit će priključak ovim istraživanjima. U istraživanjima stratigrafske evolucije trijasa težište će biti na srednjem trijasu kao vremenu najvećih geoloških promjena, dok će se gornji trijas istraživati najviše u smislu utvrđivanja razlika između spomenutih geotektonskih cjelina. Biostratigrafska istraživanja na bazi različitih fosilnih skupina (algi, foraminifera, palinomorfa, konodonata, radiolarija i dr.) omogućit će korelaciju plitkovodnih platformnih i dubljevodnih bazenskih naslaga, datiranje vulkanskih i piroklastičnih stijena koje se izmjenjuju sa sedimentnim stijenama, te unapređenje biostratigrafske podjele trijasa. Pojedini stratigrafski važni fosili detaljno će se obraditi. Sedimentološkim, palinofacijesnim, organsko-facijesnim i geokemijskim istraživanjima definirat će se razvoji facijesa karbonatne platforme i dubljeg mora, njihovi međusobni odnosi, sličnosti i razlike. Spomenuta istraživanja omogućit će interpretaciju stratigrafske evolucije područja Hrvatske kroz trijas, uz njenu korelaciju s evolucijom susjednih područja, te u konačnici razmatranje paleogeografskih odnosa u doba trijasa u ovom dijelu Tetisa. 

Web stranica projekta: http://zprojekti.mzos.hr/public/c2prikaz_det.asp?cid=1&psid=3&ID=337