Osnovni cilj istraživanja u okviru projekta Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (OHGK) usmjeren je na izučavanje podzemnih voda, odnosno definiranje odgovarajućih znanstveno utemeljenih podataka o podzemnim vodama, njihovom pojavljivanju i obnavljanju, što izravno utječe na korištenje i zaštitu podzemnih voda. OHGK daje vrijedne podatke kod planiranja i izvedbe vodoopskrbnih zahvata, za potrebe zaštite i razmatranja problema zagađivanja podzemnih voda, za potrebe hidroenergetskih radova, te kod prostornog planiranja.

U okviru projekta provode se razmjerno opsežna istraživanja, koja se sastoje od niza terenskih, laboratorijskih i kabinetskih radova. Mjerenja količina istjecanja, razina i kemijskog sastava podzemnih voda omogućava kvalitetnu obradu podataka, veća saznanja o dinamici podzemnih voda, analizu odnosa slatke i slane vode, te utjecaj različitih aktivnosti u slivnim područjima izvorišta na njihovu kakvoću. Pri izradi OHGK koristi se metodološki pristup temeljen na dosadašnjim iskustvima u zemlji i inozemstvu. Ovakvim istraživanjima projekt ima razmjerno veliku znanstvenu težinu jer njihovi rezultati omogućavaju izradu doktorskih i magistraskih radnji, te znanstvenih članaka iz područja hidrogeologije (http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=181-1811096-3165&print=true). U radu na projektu koriste se brojni, često vrlo skupi podaci, koji se prikupljaju za neposredne naručitelje naših usluga.

Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća primjena računalne tehnologije postala je važan segment hidrogeološke kartografije. Geografski informacijski sustav (GIS) postupno je zamijenio klasičnu izradu OHGK. Klasični hidrogeološki katastar zamijenjen je bazom hidrogeoloških podataka o vodnim pojavama i objektima, speleološkim objektima, vodonosnicima. Sastavni dio baze su i podaci o pokusnim crpljenjima, izdašnostima izvora, razinama podzemnih voda, te fizikalnim i fizikalno-kemijskim svojstvima podzemnih voda. Osim prostorne komponente, baza hidrogeoloških podataka sadrži i vremensku komponentu. Baza hidrogeoloških podataka povezana je s grafičkim podlogama u GIS okruženju.

U ovom projektnom razdoblju istraživanja su usmjerena na nastavak istraživanja na cijelom području RH s težištem na područje Like (sliv Like i Gacke), južne Dalmacije, desnu obalu rijeke Drave na varaždinskom području, te na područje istočne Slavonije u slivu Save.