Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

Hrvatski geološki institut

NOVOSTI

Preminuo akademik Branko Sokač

Dana 8. rujna 2021. zauvijek nas je napustio naš dugogodišnji kolega i prijatelj, ugledni hrvatski i svjetski geolog i paleontolog akademik Branko Sokač.

Branko Sokač rođen je u Tivtu u Crnoj Gori 27. 5. 1933. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu, u koji se doselio u svibnju 1941. godine. Upisao je geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1956. godine. Na studiju je upoznao i svoju buduću suprugu Anu koja je kasnije postala ugledna profesorica RGNF-a i svjetska stručnjakinja za ostrakode. Vjenčali su se 1959. godine i imaju sina Željka, uspješnog poduzetnika. Branko Sokač se 1957. godine zaposlio u poduzeću Elektrosond koje se kasnije spojilo s Geoistraživanjima i nastala je tvrtka Geotehnika. Godine 1959. prelazi u Zavod za geološka istraživanja (današnji Hrvatski geološki institut), gdje ostaje do svoje mirovine.

Branko Sokač u svojem je radnom vijeku u Institutu radio na mnogobrojnim geološkim istraživanjima, među kojima i na istraživanjima na izradi geoloških osnova za potrebe hidromelioracija, hidroakumulacija i izgradnje prometnica, kao i onih vezanih za mineralne sirovine  te regionalnim naftno-geološkim istraživanjima područja Dinarida i Jadrana. Međutim, dvije su glavne teme koje se ističu u njegovom stručnom i znanstvenom radu, a to su: geološko kartiranje i regionalna geologija te mikropaleontologija vapnenačkih alga i biostratigrafija. Branko Sokač dio je generacije koja je započela i dovršila projekt Osnovne geološke karte SFRJ 1:100.000 i udarila temelje svih budućih geoloških istraživanja. Prvi tereni bili su pokusna kartiranja određenih područja kao priprema za ovaj veliki projekt. Istraživalo se na Kordunu i Petrovoj gori, kasnije na Krndiji i Papuku. Upravo na Krndiji Sokač je pronašao prve vapnenačke alge i zainteresirao se za njihovo istraživanje. Nakon toga pridružio se ekipi  na listu OGK Obrovac i tako započeo dugogodišnja intenzivna geološka istraživanja Like i Velebita. Osim spomenutog izrađeni su i listovi Silba i Zadar, a nakon toga i listovi Udbina, Gospić, Otočac i Ogulin. Navedeni listovi do današnjih dana ostali su primjer vrhunskih geoloških karata. Zbog postignutih uspjeha Sokač je postao član Savezne komisije za geološke karte i član uredničkog odbora pri Saveznom geološkom zavodu u Beogradu te glavni recenzent za OGK SFRJ  za listove i tumače teritorije Hrvatske. Kao logični nastavak velikog iskustva u geološkom kartiranju, Branko Sokač preuzeo je kasnije i vođenje nove Osnovne geološke karte Republike Hrvatske 1:50.000, a ujedno je bio i glavni istraživač na ovom projektu sve do 1999. godine.

Znanstveni opus Branka Sokača je izuzetno obiman. Magistrirao je 1964. godine s temom „Geološki odnosi u području Krstinja-Cetin grad“. Doktorirao je 1973. godine s temom „Geologija Velebita“. Nakon što se Sokaču u Velebitskoj ekipi pridružio Ivo Velić njih dvojica započinju dugogodišnju plodnu suradnju. Dok se Sokač bavio vapnenačkim algama, Velić se prihvatio proučavanja foraminifera. Zajedno su riješili mnoge probleme u stratigrafiji krških Dinarida.  Glavno područje znanstvenog interesa akademika Sokača su fosilne vapnenačke alge reda Dasycladales. Njihovim istraživanjem pribavio je svjetsko priznanje i ugled. Opisao je 79 novih taksona fosilnih algi, od toga 13 rodova, 61 vrstu i 5 varijeteta. Tijekom dugogodišnjih istraživanja Dinarida pronašao je, uz spomenute, još preko 80 vrsta dazikladalnih alga. Njemu u čast nazvane su vrste Aciculella sokaci BYSTRICKÝ i Fanesella sokaci BARATTOLO & BIGOZZI. Objavio je 170 radova, od toga 32 samostalno, 50 kao prvi autor, a 88 kao drugi ili daljnji autor.

U zvanje asistenta izabran je 1960., u zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1978.g., u višeg znanstvenog suradnika 1979., od 1985. ima zvanje znanstvenog savjetnika, a od 1998. znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. U Institutu je obavljao više funkcija, među ostalima bio je predsjednik sindikalne podružnice, predsjednik Znanstvenog vijeća, član Radničkog savjeta, Upravnog odbora i dr. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem. U mirovinu je otišao 2002. godine. U povodu 85. rođendana Institut je priredio proslavu i štampao prigodnu knjižicu. Iste godine Znanstveno vijeće HGI- izabralo ga je u zvanje zaslužni znanstvenik.

Predavao je na postdiplomskom studiju PMF-a od 1980. do 1986. Bio je član više komisija za obranu magistarskih i doktorskih radova. Vodio je i mnoge stručne i znanstvene projekte. Prije umirovljenja vodio je projekt „Fosilne vapnenačke alge (Dasycladaceae) mezozoika“. Bio je član Savjeta Geološkog vjesnika i član Odbora za geotektoniku Razreda za prirodne znanosti HAZU. Bio je počasni član Hrvatskog geološkog društva, član Znanstvenog vijeća za naftu HAZU, kojega je bio predsjednik 1994.-1997 te član International Fossil Algae Association, European Palaeontological Association i International Association of Sedimentologists. Član je suradnik JAZU od 19.5.1988. Kao prvi znanstvenik iz Hrvatskog geološkog instituta primljen je za redovitog člana HAZU 18.6.1992. Bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU 2004.-2006.

Nakon umirovljenja akademik Sokač je nastavio sa svojim znanstvenim radom i često navraćao u Institut. Od svog odlaska u mirovinu objavio je 12 znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom i 33 druga rada (kongresni radovi i vodiči ekskurzija).

Sprovod akademika Branka Sokača bit će u ponedjeljak 13. rujna u 10 sati na Mirogoju.

Andrija Mohorovičić

Akademik Branko Sokač na Biokovu 2007. godine.

Skip to content