Temeljni i interdisciplinarni pristup u istraživanju naglih klimatskih promjena omogućava nam da dobijemo vrijedne podatke i protumačimo dinamiku tih promjena. Ovi podaci i njihova interpretacija mogu činiti osnovu, kako za usporedbu paleoklimatskih promjena s recentnim, tako i za predviđanje dinamike tih promjena u budućnosti. Te spoznaje mogu olakšati prilagodbu čovječanstva na promjene koje će utjecati na sve aspekte života na Zemlji. Zbog brzih i neupitnih klimatskih promjena i prijetnji koje su se pojavile, geolozi pokušavaju, na osnovu zapisa u kvartarnim sedimentima, identificirati njihov tijek.

Specifična geološka i pedološka raznolikost, zemljopisni položaj, geomorfologija i klimatska raznolikost Hrvatske omogućuju paralelno istraživanje razvoja naglih klimatskih promjena visokom rezolucijom na lokacijama udaljenim samo 300 km. Ovim istraživanjem unaprijedit će se naše znanje o prostornom opsegu i razlikama između paleoklimatskih promjena u panonskom i dinarskom području. Time će se dobiti uvid kako su se klimatske promjene manifestirale na međusobno udaljenim eolskim-fluvioglacijalnim-jezerskim facijesima u jugoistočnoj Europi i usporediti ih s naglim klimatskim promjenama u europskom pojasu pijeska te ih korelirati s klimatskim zapisima iz Jadranskog mora.

Projekt je usmjeren kako na ekonomske i društvene potrebe, tako i na znanstveno-tehnološki napredak te će osigurati ključne podatke za mjerodavno tumačenje i usporedbu dinamike naglih klimatskih promjena. Temeljem tih podataka moći će se predvidjeti intenzitet i trajanje događaja koji će biti vjerojatna posljedica aktualnih klimatskih promjena u Hrvatskoj (Branković i sur., 2013; Turner i sur., 2020). Projekt će identificirati i locirati kritične ekološke uvjete tijekom kvartara kada su se dogodile velike geomorfološke, hidrogeološke i promjene tla te se posljedično mogu očekivati promjene recentnih ekosustava u budućnosti. Rezultati ovog projekta omogućit će razvoj modela kojim bi se predvidjela dinamika tih transformacija u skladu s trendovima klimatskih promjena u spomenutim klimatskim regijama. Modele bi mogli koristiti upravitelji i korisnici zemljišta i druge zainteresirane strane kako bi provjerili hoće li sadašnja upotreba zemljišta i dalje biti održiva pod promijenjenim uvjetima i, ako neće, predložiti moguće promjene u korištenju zemljišta, posebno u pogledu geo-hazarda poput klizišta, odrona, debritnih tokova, poplava i premještanja dina.