Projekt GeoThermalMapping financiran je od lipnja 2013. do lipnja 2015. godine iz IPA fonda EU za regionalni razvoj. Nositelj projekta bio je Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski geološki institut je bio partner, a suradnici šest škola i jedan znanstveni institut, na čijim su se zemljištima provodili istražni radovi. Voditelj projekta bio je izv. prof. dr. Vladimir Soldo (FSB), a sudjelovao je cijeli tim Zavoda za termodinamiku i toplinsku i procesnu tehniku. Koordinator za HGI-CGS bio je dr. sc. Josip Terzić, a sudjelovali su dr. sc. Staša Borović, dr. sc. Kosta Urumović, Ladislav Fuček, dipl. ing. te dr. sc. Anita Grizelj.
Glavni su elementi projekta bili istraživanje toplinskih svojstava podzemlja do 100 m (gdje se najčešće smještaju bušotinski izmjenjivači topline za dizalice topline) te promocija grijanja i hlađenja tom tehnologijom na institucijama gdje su instalacije postavljene, kao i na brojnim radionicama i skupovima.

Budući da se na teritoriju Republike Hrvatske jasno razlikuju dvije velike i geološki različite cjeline – panonski i dinaridski dio – u svakome od njih su odabrane po četiri lokacije. Na svakoj od njih izbušena je bušotina dubine 100 m s jezgrovanjem te su ugrađeni bušotinski izmjenjivači topline u koje su postavljeni optički kablovi za distribuirano mjerenje temperature.
Istraživanje toplinskih svojstava provedeno je trima usporednim metodama: direktnim mjerenjem na uzorcima jezgre, klasičnim testom toplinskog odziva te naprednom metodom distribuiranog testa toplinskog odziva. Prikupljeni podatci o toplinskim svojstvima plitkog podzemlja mogu se koristiti u planiranju instalacija dizalica topline. Na izvedenim pilot sustavima provodit će se daljnja znanstvena istraživanja praćenjem sezonske učinkovitosti tijekom njihovog radnog vijeka. Važno je napomenuti da se radi o korištenju obnovljivog izvora energije koje je moguće u gotovo svim geološkim okolišima.

Rezultati projekta predstavljeni su lokalnim dionicima kroz četiri radionice, kronološki: Osijek, Zadar, Čakovec i Zagreb. Osim toga, rezultati su prezentirani i na više kongresa uključujući Međunarodni kongres rashladnih tehnologija u Yokohami (2015.), Svjetski geotermalni kongres u Melbourneu (2015.), 5. hrvatski geološki kongres u Osijeku (2015.), 2. srednjoeuropski kongres Međunarodnog udruženja hidrogeologa u Constanti (2015.) te 3. kongres geologa Makedonije (2016.).
Osim odličnih postignuća za vrijeme trajanja projekta, nakon njegove provedbe rezultati su kapitalizirani u vidu većeg broja znanstvenih i stručnih radova. Također, uspostavljena je suradnja sa Sveučilištem u Akiti (prof. dr. Hikarija Fujii i njegov tim) te s ETH Zürich (prof. emerit. Ladislaus Rybach). Organizirane su i tri radionice razmjene znanja i iskustava japanskog, švicarskog i hrvatskog tima (jedna u Koriyama/Fukushimi, te dvije u Zagrebu).

Publikacije:

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960148116307236

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0375650515001650