[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.24.3″ _module_preset=”default” custom_padding=”||141px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.24.3″ _module_preset=”default” custom_padding=”||6px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.24.3″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.27.6″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ locked=”off” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”4.27.7″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ header_2_line_height=”1.3em” header_3_line_height=”1.2em” custom_margin=”||17px|||” locked=”off” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”4.27.7″ _module_preset=”default” custom_margin=”45px||15px|||” hover_enabled=”0″ locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Hrvatski geolo\u0161ki institut (HGI) objavljuje ovo priop\u0107enje zbog velikog interesa javnosti i \u010destih poziva institucija i medija vezanih uz one\u010di\u0161\u0107enje podzemnih voda iz odlagali\u0161ta otpada u Bilajskoj ulici 50 u Gospi\u0107u. Budu\u0107i da HGI nije ni u jednom trenutku anga\u017eiran u istra\u017eivanjima ovog odlagali\u0161ta, priop\u0107enje je utemeljeno na poznavanju hidrogeolo\u0161kih svojstava stijena i tala na i oko razmatrane lokacije, kao i regionalnih hidrogeolo\u0161kih odnosa. Osim poznavanja op\u0107ih hidrogeolo\u0161kih zakonitosti, pogotovo u kr\u0161u, koristimo i \u010dinjenice poznate iz javno objavljenih materijala, budu\u0107i da u ve\u0107inu nismo imali uvid (javno dostupni materijali ne govore mnogo o hidrogeolo\u0161kim odnosima). Stoga smatramo kako nema potrebe istih nekoliko tvrdnji ponavljati svakom mediju zasebno.<\/p>\n
Napominjemo kako su hidrogeolozi iz HGI-ja slo\u017eni da odlagali\u0161te treba \u0161to je mogu\u0107e prije sanirati u cijelosti, a kaznenu odgovornost fizi\u010dkih ili pravnih osoba prepustiti za to nadle\u017enim institucijama. Smatramo kako je prvi korak u sanaciji \u2013 prekrivanje odlagali\u0161ta \u2013 dobra interventna mjera dok se ne pristupi sveobuhvatnoj sanaciji.<\/p>\n
<\/strong><\/p>\n Lokalni hidrogeolo\u0161ki odnosi<\/strong><\/p>\n \u0160ire podru\u010dja grada Gospi\u0107a, smje\u0161teno u zaravni uz rijeku Liku, izgra\u0111eno je od tri glavne vrste stijena ili tala. Najve\u0107i dio terena pokriven je kvartarnim talozima i debljina im naj\u010de\u0161\u0107e varira unutar nekoliko metara. Ispod njih se u najve\u0107em dijelu podru\u010dja nalaze tzv. Jelar\/velebitske bre\u010de. Te stijene, iako prete\u017eito karbonatnog sastava, nisu u zna\u010dajnijoj mjeri okr\u0161ene, vrlo su kompaktne i u ve\u0107ini se studija smatraju relativnom barijerom za tokove podzemnih voda. Ipak, u izra\u017eenijim rasjednim ili pukotinskim zonama mogu usmjeravati podzemne tokove, osobito prema pravim kr\u0161kim stijenama (prete\u017eito kredne i jurske starosti) koje se nalaze ispod njih. Budu\u0107i da su Jelar bre\u010de talo\u017eene na paleoreljef, njihova debljina mo\u017ee zna\u010dajno varirati i na bliskim udaljenostima, te u podru\u010dju Gospi\u0107a mo\u017ee biti od nekoliko stotina do nekoliko desetaka metara, dok mjestimi\u010dno mogu i u potpunosti izostati. Ovo je pitanje klju\u010dno za brzinu infiltracije (procje\u0111ivanja) iz odlagali\u0161ta prema dubokim kr\u0161kim podzemnim vodama, a u javno dostupnoj dokumentaciji prakti\u010dki nije ni dotaknuto. To je, naravno, mogu\u0107e istra\u017eiti geolo\u0161kim i hidrogeolo\u0161kim istra\u017eivanjima.<\/p>\n S podru\u010dja odlagali\u0161ta podzemne se vode mogu ograni\u010diti na relativno plitke zone unutar kvartarnih taloga i tro\u0161ne stijene pri povr\u0161ini. Njihovo podzemno kretanje, uva\u017eavaju\u0107i sve hidrogeolo\u0161ke zakonitosti, mo\u017ee biti generalno prema sjeveru ili sjeverozapadu, mogu\u0107e i sjeveroistoku, no nikako prema ju\u017enim dijelovima terena gdje se, sre\u0107om, nalaze izvori zahva\u0107eni za javnu vodoopskrbu gospi\u0107kog kraja. Detaljnim hidrogeolo\u0161kim kartiranjem korita rijeka Like (otprilike od u\u0161\u0107a Jadove do mosta preko Like u Buda\u010dkoj ulici) i Nov\u010dice \u2013 u vrijeme hidrolo\u0161kih minimuma kada su stijene dostupne za istra\u017eivanja \u2013 trebalo bi vidjeti postoje li koncentrirane zone dotoka iz smjera Gospi\u0107a (izvori), ili je to istjecanje dispergirano pa se istra\u017euje na druge na\u010dine. Smatramo kako su trasiranja podzemnih tokova simultanim kori\u0161tenjem triju obilje\u017eiva\u010da (trasera\/boja) najva\u017enija od najmanje 5-6 metoda koje treba primijeniti kako bi se sve ove \u010dinjenice nepobitno utvrdile i u budu\u0107nosti postavila kvalitetna opa\u017ea\u010dka mre\u017ea.<\/p>\n <\/p>\n Regionalni hidrogeolo\u0161ki odnosi<\/strong><\/p>\n Kako je navedeno, vode infiltrirane u zoni odlagali\u0161ta najvjerojatnije podzemno struje prema rijeci Lici, \u0161to je potrebno istra\u017eiti. Budu\u0107i da, prema postoje\u0107im saznanjima i logi\u010dkim pretpostavkama, vode iz korita rijeke Like poniru u kr\u0161ke vodonosnike zapadnije od Gospi\u0107a (sve do akumulacije Kru\u0161\u0107ica, pa i dalje), mogu\u0107e je da se ponovno pojavljuju na nekima od izvora Gacke. Glavni argument za ovu tvrdnju je trasiranje podzemnih tokova iz blizine Peru\u0161i\u0107a, tj. blizine rijeke Like, koje je rezultiralo pojavom trasera (boje) na Tonkovi\u0107a vrilu – jednom od izvora Gacke. Hidrolo\u0161ke studije Bonaccija i Andri\u0107a iz 2008. (https:\/\/ojs.zrc-sazu.si\/carsologica\/article\/view\/146<\/a><\/em>) posredno su, prou\u010davanjem protoka Like i Gacke, tako\u0111er ukazale na mogu\u0107nost ove podzemne veze. Sve to tako\u0111er treba nepobitno dokazati hidrogeolo\u0161kim istra\u017eivanjima, prvenstveno dodatnim trasiranjima.<\/p>\n Ukoliko bi se vode infiltrirane unutar samog korita rijeke Like zaista pojavljivale na nekom od izvora Gacke, bile bi izuzetno razrije\u0111ene, tj. one\u010di\u0161\u0107ivalo bi bilo u toliko niskim koncentracijama da se vjerojatno ne bi moglo niti izmjeriti. Ipak, predla\u017eemo pozornije pratiti ove izvore i provoditi analize na sva mogu\u0107a one\u010di\u0161\u0107ivala, najmanje jednom mjese\u010dno tijekom najmanje jedne hidrolo\u0161ke godine. Time bi se vjerojatno zahvatile sve va\u017enije hidrolo\u0161ke okolnosti. Budu\u0107i da je zbog klimatskih promjena mogu\u0107e da u jednoj hidrolo\u0161koj godini ne bude svih mogu\u0107ih ekstremnih hidrolo\u0161kih doga\u0111aja, istra\u017eivanja bi trebalo nastaviti, a osim redovitih mjese\u010dnih uzorkovanja, trebalo bi biti u pripravnosti za interventno uzorkovanje za, primjerice, jakih vi\u0161ednevnih ki\u0161a ili u sezoni poja\u010danog kopnjenja snijega.<\/p>\n Zemljovid lokaliteta od interesa, zona sanitarne za\u0161tite izvori\u0161ta voda za ljudsku potro\u0161nju te veza podzemnih voda dokazanih s razli\u010ditim ocjenama to\u010dnosti.<\/p>\n <\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.27.4″ _module_preset=”default” custom_margin=”|auto|32px|auto||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.27.4″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/HGI_priopcenje-zemljovid.jpg” title_text=”HGI_priopcenje-zemljovid” align=”center” _builder_version=”4.27.7″ _module_preset=”default” width=”55%” border_radii=”on|5px|5px|5px|5px” box_shadow_style=”preset1″ box_shadow_blur=”15px” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.27.7″ _module_preset=”default”][et_pb_column _builder_version=”4.27.7″ _module_preset=”default” type=”4_4″][et_pb_text _builder_version=”4.27.7″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n Hidrogeolo\u0161ko mi\u0161ljenje o utjecaju na izvori\u0161ta zahva\u0107ena za javnu vodoopskrbu<\/strong><\/p>\n Sve dosada\u0161nje analize, koje je provodio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i \u010diji su rezultati do sada objavljeni, pokazuju kako je voda u javnim vodoopskrbnim sustavima, kao i na zahva\u0107enim izvorima, ispravna za ljudsku potro\u0161nju. Sa stajali\u0161ta hidrogeologije, tj. znanosti o podzemnim vodama, to je sasvim logi\u010dno i o\u010dekivano.<\/strong> Naime, one\u010di\u0161\u0107enje gospi\u0107kih izvora zahva\u0107enih za javnu vodoopskrbu iz smjera odlagali\u0161ta je nemogu\u0107e jer se oni nalaze ju\u017eno od grada, na ve\u0107oj nadmorskoj visini, a slijevne povr\u0161ine su im jo\u0161 ju\u017enije u sasvim drugim vodonosnicima. Stoga je nepotrebno \u0161irenje panike me\u0111u gra\u0111anima Gospi\u0107a i Like kako bi one\u010di\u0161\u0107enje iz smjera razmatranog ilegalnog odlagali\u0161ta moglo one\u010distiti izvori\u0161ta njihove javne vodoopskrbe, te smatramo kako je voda iz vodovodnog sustava potpuno ispravna za ljudsku potro\u0161nju, te \u0107e to biti (vezano uz predmetno odlagali\u0161te) bez obzira na hidrolo\u0161ke okolnosti (ki\u0161na\/su\u0161na sezona).<\/p>\n Kako je navedeno, postoji pretpostavka o povezanosti korita Like i izvora Gacke, od kojih su neki zahva\u0107ani za javnu vodoopskrbu. Ukoliko bi se to i dokazalo, tako\u0111er nema mjesta panici jer bi potencijalno one\u010di\u0161\u0107enje do svoje pojave na izvorima Gacke bilo u tolikoj mjeri razrije\u0111eno da bi zacijelo bilo ispod granica detekcije, a osobito ispod maksimalnih dozvoljenih koncentracija tih tvari u vodama za ljudsku potro\u0161nju.<\/p>\n Vode iz rijeka Like i Gacke hidrotehni\u010dkim zahvatima (kanalima i tunelima) teku izravno do vodozahvata Hrmotine kod Senja. Budu\u0107i da se ovdje radi o povr\u0161inskim vodama koje relativno brzo dolaze do vodozahvata, potreba za opa\u017eanjem je ne\u0161to ve\u0107a. Ipak, smatramo kako se zbog ogromne koli\u010dine vode koja te\u010de rijekama i tunelima (prvenstveno za proizvodnju elektri\u010dne energije, a tek se mali dio zahva\u0107a za vodoopskrbu) potencijalno one\u010di\u0161\u0107ivalo razrje\u0111uje ispod granica detekcije i svakako ispod maksimalnih dozvoljenih koncentracija tih tvari u vodama za ljudsku potro\u0161nju. Dakle, ni tu nema mjesta panici te se voda mo\u017ee uobi\u010dajeno koristiti. Zbog opreza, ovdje bi opa\u017eanja trebala biti u\u010destalija, najmanje jednom mjese\u010dno.<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" NOVOSTI\u00a0Priop\u0107enje Hrvatskoga geolo\u0161kog instituta o utjecaju ilegalnog odlagali\u0161ta otpada u Gospi\u0107u na podzemne vode: lokalno, regionalno, i u smislu javne vodoopskrbeHrvatski geolo\u0161ki institut (HGI) objavljuje ovo priop\u0107enje zbog velikog interesa javnosti i \u010destih poziva institucija i medija vezanih uz one\u010di\u0161\u0107enje podzemnih voda iz odlagali\u0161ta otpada u Bilajskoj ulici 50 u Gospi\u0107u. Budu\u0107i da HGI nije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-48866","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t