{"id":42918,"date":"2024-01-24T15:32:11","date_gmt":"2024-01-24T15:32:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/?page_id=42918"},"modified":"2024-02-07T16:41:40","modified_gmt":"2024-02-07T16:41:40","slug":"obavijest-o-promjeni-naziva-zavoda-za-mineralne-sirovine-u-zavod-za-mineralne-sirovine-i-marinsku-geologiju","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/obavijest-o-promjeni-naziva-zavoda-za-mineralne-sirovine-u-zavod-za-mineralne-sirovine-i-marinsku-geologiju\/","title":{"rendered":"Change of name of the Department of Mineral Resources to the Department of Mineral Resources and Marine Geology"},"content":{"rendered":"

[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.19.1″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ fullwidth=”on” _builder_version=”4.16″ custom_padding=”0px||0px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_fullwidth_slider _builder_version=”4.16″ min_height=”112px” height=”400px” custom_margin=”0px||||false|false” custom_padding=”0px||18px||false|false” auto=”on” auto_ignore_hover=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}”][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.16″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Br\u010di\u0107_Drvenik02-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.16″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban2-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.16″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/20190228_094232-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.16″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban3-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.16″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.16″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban4-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.16″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban5-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][\/et_pb_fullwidth_slider][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”||0px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.16″ global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.20.4″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

NOVOSTI
<\/strong><\/h2>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.16″ global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.23.4″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ header_2_line_height=”1.3em” custom_margin=”||17px|||” global_colors_info=”{}”]<\/p>\n

Obavijest o promjeni naziva Zavoda za mineralne sirovine u Zavod za mineralne sirovine i marinsku geologiju<\/h2>\n

[\/et_pb_text][et_pb_image src=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/loladria-scaled.jpg” title_text=”loladria” align=”center” _builder_version=”4.23.4″ _module_preset=”default” width=”100%” custom_margin=”|20px||0px|false|false” custom_padding=”||||false|false” global_colors_info=”{}”][\/et_pb_image][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.16″ custom_padding=”0px||41px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.16″ min_height=”192px” custom_margin=”12px|auto||auto||” custom_padding=”0px||0px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.16″ global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.24.0″ text_font=”||||||||” link_font=”||||||||” link_text_color=”#e09900″ custom_margin=”8px|||||” custom_padding=”|10px||10px|false|true” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n

Statusna promjena naziva Zavoda za mineralne sirovine od dana 23. sije\u010dnja 2024. godine, koji mijenja svoj naziv te sada djeluje pod nazivom Zavod za mineralne sirovine i marinsku geologiju vezana je za promjenu i preusmjeravanje na\u0161eg identiteta, misije i strate\u0161ke vizije kako bi bolje slu\u017eili istra\u017eiva\u010dima i stru\u010dnjacima, u suradnji s partnerima i drugim vanjskim subjektima. Promjena imena potaknuta je kako bi se razlikovali od povijesnog imena kojeg zavod ponosno nosi posljednjih 30 godina i kako bi na\u0161li svoje mjesto na zahtjevnom tr\u017ei\u0161tu i razvoju znanosti. Dosada\u0161nji naziv Zavoda \u010dinio je dio povijesnog naslije\u0111a i tradicije djelatnosti, no nije u potpunosti zadovoljavao uvjete prepoznatljivosti i informiranosti. Dopunom imena Zavoda \u017eeljelo se u svakom segmentu zaokru\u017eiti uspje\u0161no djelovanje iz podru\u010dja marinske geologije u posljednjih 20-ak godina i istaknuti u kojem smjeru Zavod \u017eeli i\u0107i u budu\u0107nosti na temelju realnih pokazatelja. Ovaj osvrt pobli\u017ee opisuje proces strate\u0161ke promjene imena Zavoda i uklju\u010denosti Instituta u taj proces.<\/p>\n

Od 50-tih godina 20. stolje\u0107a kada se Zavod formirao unutar Instituta pod imenom \u201eOdjel za mineralogiju, petrologiju, rudna le\u017ei\u0161ta i geokemiju\u201c, glavna su mu zada\u0107a bili geolo\u0161ko-rudarski istra\u017eni radovi s ciljem pronala\u017eenja mineralnih sirovina. Najdu\u017ee je zadr\u017eao naziv \u201eOdjel za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine\u201c (MP i MS), koji je djelovao pod Institutom za geolo\u0161ka istra\u017eivanja i Geolo\u0161kim zavodom, koji je nakon spajanja i odvajanja od Odjela za hidrogeologiju i in\u017eenjersku geologiju djelovao samostalno od 1993. godine kao Zavod za mineralne sirovine. Dakle, imena zavoda mijenjala su se tijekom postojanja Instituta nekoliko puta, ovisno o izazovima gospodarstva.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dka infrastruktura Zavoda trajno i kontinuirano se unaprije\u0111ivala od samih po\u010detaka, ulaganjem u terensku i laboratorijsku opremu. Analiti\u010dka djelatnost u Zavodu ima dugu tradiciju i razvijala se kroz nekoliko faza; mineralo\u0161ko-petrografsku (1960.-1990., B. \u0160\u0107avni\u010dar, A. \u0160imuni\u0107, Z. Magdaleni\u0107, S. Novosel-\u0160kori\u0107); geokemijsko-mineralo\u0161ku (od 1980., E. Prohi\u0107, S. Miko) do danas, s nabavom geofizi\u010dke opreme. Geokemijska istra\u017eivanja sedimenata i tala u sklopu nekoliko magistarskih i doktorskih disertacija u posljednjih 20 godina, usmjerila su djelatnost Zavoda u istra\u017eivanje jezerskih i morskih sedimenata i rekonstrukcije paleookoli\u0161a tijekom kvartara du\u017e isto\u010dno jadranske obale. Zna\u010dajnu ulogu u tome imala su ulaganja u znanstvenu infrastrukturu i obnova laboratorija, \u0161to uklju\u010duje nabave atomskog apsorpcijskog spektometra (AAS-a; 2006. godine), rendgenskog difraktometra (XRD-a) za mineralo\u0161ke analize (2008. godine), ure\u0111aja za mjerenje magnetskog susceptibiliteta (2010. godine), analizatora ugljika i du\u0161ika u krutim uzorcima (2012. godine) i laserskog difraktometra (2014. godine). Ujedno su u potpunosti ure\u0111eni laboratorijski prostori Zavoda te nabavljena sva odgovaraju\u0107a oprema (digestori, analiti\u010dka vaga, deionizator, lifilizator). Nabavljena je terenska opreme za uzorkovanje neporeme\u0107enog slijeda sedimenata iz kr\u0161kih polja, jezera i plitkih mora (Eijkelkamp, UWITEC). Taj period obilje\u017eio je rad na gospodarstvenim projektima (preko 30) \u010dime su osigurana sredstva za opremu, terenski rad i potrebne analize vanjskih laboratorija. Sustavna istra\u017eivanja omogu\u0107ena su stabilnim financiranjem preko istra\u017eiva\u010dkih projekata Hrvatske zaklade za znanost, LoLADRIA (Izgubljeni jezerski krajobrazi na isto\u010dno jadranskoj obali; 2013.-2017.) i QMAD (Porijeklo i talo\u017eenje sedimenata u vrijeme kasno kvartarnih promjena morske razine: Sustav rijeke Krke i Srednjojadranske kotline; 2019.-2023.). Uspostavljene su suradnje i specijalizacije sa centrom za marinska istra\u017eivanja MARUM iz Bremena, znanstvenicima iz Oceanus Lab Odjela za geologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Patrasu, Odjela za geologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Innsbrucku, Globe Instituta Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu. U me\u0111uvremenu, u Zavodu su stasali znanstvenici stru\u010dnjaci u podru\u010dju daljinskih geofizi\u010dkih istra\u017eivanja morskog dna koja se temelje na akusti\u010dnim seizmi\u010dkim metodama. Nabavljeni su panoramski dubinomjeri (side scan sonari<\/em>, SSS), vi\u0161esnopni dubinomjer (multibeam sonar<\/em>, MBS) i geolo\u0161ki dubinomjer (sub-bottom profiler<\/em>, SBP). Uz nadogradnju opreme za uzorkovanje sedimenata (motorizirani vin\u010devi za klipno jezgrilo na istra\u017eiva\u010dkoj platformi), nabavljena je sonda za odre\u0111ivanje vodljivosti i temperature vode (CTD sonda), drop-kamera, podvodni roboti (ROV) i sustav za navigaciju na moru. Tako\u0111er, 2020. godine izgra\u0111en je svojevrsni nacionalni repozitorij za jezgre sedimenata izbu\u0161ene na podru\u010dju Hrvatske odnosno rashladna komora za \u010duvanje sedimenata, koja trenutno sadr\u017ei vi\u0161e od 600 m arhiviranih jezgri sedimenata. Dosada\u0161njim privrednim i znanstvenim projektima istra\u017eena su podru\u010dja od sjevernog (Vransko jezero na Cresu, Lo\u0161injski kanal, Kvarnerski zaljev, uvala Zambratija, uvala Soline na otoku Krku, uvala Caske i Velo blato na otoku Pagu), preko srednjeg (Vransko jezero kod Biograda, Pirova\u010dki zaljev, Novigradsko i Karinsko more, Prokljansko jezero, Visova\u010dko jezero, Kornatski kanal) do ju\u017enog dijela (Ba\u0107inska jezera, Veliko jezero i uvala Stupa na otoku Mljetu, Modro jezero, Prolo\u0161ko blato, Kolo\u010depski kanal, dolina Neretve) Jadranskog mora. U suradnji s Odjelom za morske civilizacije Sveu\u010dili\u0161ta u Haifi istra\u017euju se potopljene rimske solane na na\u0161oj obali, a u suradnji s arheolozima sa Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du istra\u017euju se rimska naselja u podru\u010dju Osora u Lo\u0161injskom kanalu. Znanstvenici svojom stru\u010dno\u0161\u0107u sudjeluju u projektima Hrvatskog hidrografskog instituta na istra\u017eivanjima plinskih polja na podru\u010dju sjevernog Jadrana, s kojima je ugovorena i slu\u017ebena sporazumna suradnja. Osim toga, zna\u010dajno je sudjelovanje na jedinom dosada\u0161njem znanstveno-istra\u017eiva\u010dkom krstarenju koji je obuhva\u0107ao hrvatski dio podmorja Jadranskog mora 2017. godine na istra\u017eiva\u010dkom brodu RV Poseidon, koje je vodilo Sveu\u010dili\u0161te u T\u00fcbingenu. U sklopu toga, izbu\u0161ene su prve jezgre sedimenata u duljini preko 4 m iz hrvatskog dijela srednjo- i ju\u017enoojadranske kotline. Na temelju provedenih istra\u017eivanja, organizirano je nekoliko ekskurzija razli\u010ditih nacionalnih i me\u0111unarodnih kongresa (IAH, MS IAS), a jedna od zna\u010dajnijih je postkongresna ekskurzija s me\u0111unarodnog INQUA kongresa odr\u017eanog u Rimu u kolovozu 2023. godine gdje je 20-ak sudionika iz cijelog svijeta obi\u0161lo nacionalne parkove Krku i Kornate. U posljednje dvije godine detaljno je iskartirano podru\u010dje morskog dna Jadrana povr\u0161ine oko 1000 km2<\/sup> u sklopu projekta \u201eKartiranje obalnih i pridnenih morskih stani\u0161ta na podru\u010dju Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom\u201d, kojeg je provelo Ministarstvo gospodarstva i odr\u017eivog razvoja kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.- 2020. (ukupna vrijednost projekta iznosila je 11,9 mil EUR). Zbog svoje kompleksnosti, projekt je zahtijevao multidisciplinarni pristup te je pod nadle\u017eno\u0161\u0107u MINGOR-a okupio stru\u010dnjake i znanstvenike u podru\u010dju oceanografije, geologije, ekologije, napredne robotike i umjetne inteligencije te su uz Hrvatski geolo\u0161ki institut, partneri na projektu bili Institut za oceanografiju i ribarstvo, tvrtka OIKON d.o.o. \u2013 Institut za primijenjenu ekologiju, Geodetski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Institut Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom, tvrtkama ECOTECH d.o.o, SCIOM d.o.o. i DVOKUT \u2013 ECRO d.o.o. Rezultat projekta je Nacinalna karta morskih stani\u0161ta (KMS) za 51 % Jadrana, koja daje klju\u010dne polazne podatke za pametno, odr\u017eivo kori\u0161tenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, odr\u017eive ribarstvo i turizam, odnosno za planiranje odr\u017eivog gospodarskog razvoja morskih i priobalnih podru\u010dja. Istra\u017eivanja marinske grupe danas su usmjerena prema nastavku navedenog projekta za kartiranje morskih stani\u0161ta preostalih 49% povr\u0161ine Jadranskog mora, te prema znanstvenim istra\u017eiva\u010dkim projektima koja su osigurana u sklopu Programskog ugovora Instituta s ciljem prijave kompetitivnih istra\u017eiva\u010dkih projekata.<\/p>\n

Vi\u0161egodi\u0161nje sudjelovanje u ekspertnoj grupi za marinsku geologiju Europskih geolo\u0161kih slu\u017ebi, rezultiralo je uklju\u010divanjem u me\u0111unarodni projekt EMODNet-Geologija u drugoj fazi od 2013. godine, na kojem se kontinuirano radi \u00a0i trenutno je u fazi EMODNet-Geologija 5 (II) (2023.-2025.). Projektom se prikupljaju podaci o europskim morima kako bi se dobili \u0161to detaljniji i harmonizirani podaci batimetrije i geolo\u0161kih karata podmorja. U sklopu projekta Geolo\u0161ke slu\u017ebe za Europu (GSEU; 2022.-2027.), kao nastavak GEOERE, uklju\u010dena su istra\u017eivanja za marinsku geologiju, gdje \u0107e Institut dati svoj doprinos istra\u017eivanju obalne ranjivosti na podru\u010dju srednjeg Jadrana.<\/p>\n

Istra\u017eivanja morskih i jezerskih sedimenata u posljednjih deset godina iznjedrila su ve\u0107inu znanstvenika u Zavodu, a napredak u infrastrukturi za provedbu istra\u017eivanja, financijskoj stabilnosti putem znanstvenih i tr\u017ei\u0161nih projekata te publiciranja znanstvenih radova, a ponajvi\u0161e ljudski kapaciteti daju nam za pravo upravo ovoj promjeni imena. Temeljna djelatnost Zavoda su i dalje\u00a0 izrade Karte mineralnih sirovina RH i Osnovne geokemijske karte RH na podru\u010dju jadranskog slijevnog podru\u010dja, uz Geolo\u0161ku kartu hrvatskog podmorja. Vjerujemo da \u0107emo ovom strate\u0161kom promjenom imena pove\u0107ati prepoznatljivost djelatnosti Zavoda i Instituta. Promjene naziva institucija eminentni su primjeri napora za planirane promjene koji su donekle indikativni za promjene misije, vrijednosti, politike i organizacije te na\u010din na koji djelatnici rade na ispunjavanju zajedni\u010dkih organizacijskih ciljeva uz ispunjavanje potreba i \u017eelje vanjskih subjekata. Ime jednostavno slu\u017ei kao implikacija ili simbol \u0161to je zavod ili institut bio, jest ili \u0107e biti. Najve\u0107i temelj je na\u010din na koji institut i djelatnici sura\u0111uju kao bi pru\u017eili geoznanstvene podatke tr\u017ei\u0161tu i znanosti koje se stalno razvija, bez obzira na “ime”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Popis magistarskih i doktorskih disertacija<\/u><\/p>\n

    \n
  1. Hasan, Ozren (2004): Intenzitet kemijskog tro\u0161enja eocenskih klastita u razli\u010ditim dijelovima sliva rijeke Dragonje, magistarski rad, PMF<\/li>\n
  2. \u0160parica Miko, Martina (2004): Geokemijsko frakcioniranje i mobilnost olova(II) u one\u010di\u0161\u0107enim tlima, magistarski rad, PMF<\/li>\n
  3. Mesi\u0107, Sa\u0161a (2004): Antropogeni utjecaj na geokemijski sastav holocenskih sedimenata Vranskog jezera na Cresu, doktorska disertacija, PMF<\/li>\n
  4. Miko, Slobodan (2008) Raspodjela potencijalno toksi\u010dnih elemenata u tlima na kr\u0161u sjeverozapadne Hrvatske, doktorska disertacija, PMF<\/li>\n
  5. Ilijani\u0107, Nikolina (2014): Minerali glina u jezerskim sedimentima isto\u010dno jadranske obale kao pokazatelji promjena okoli\u0161a tijekom kasnog pleistocena i holocena, doktorska disertacija, PMF<\/li>\n
  6. Hasan, Ozren (2017): Paleookoli\u0161na rekonstrukcija slivova Karinskoga mora, Novigradskoga mora i Velebitskog kanala tijekom holocena, doktorska disertacija, RGNF<\/li>\n
  7. Ivan Razum (2018): Paleookoli\u0161ni i tefrostratigrafski sedimentni zapis kasnopleistocenskih i holocenskih okoli\u0161a otoka Mljeta, doktorska disertacija, PMF<\/li>\n
  8. Dario Hru\u0161evar (2018): Promjene vegetacije na podru\u010dju sredi\u0161nje Hrvatske tijekom holocena, doktorska disertacija, Biolo\u0161ki odsjek, PMF<\/li>\n
  9. Dea Brunovi\u0107 (2019): Morska i jezerska sedimentacija u potopljenom u potopljenom kr\u0161nom bazenu: Talo\u017eni sustav Lo\u0161injskoga kanala tijekom kasnog kvartara, doktorska disertacija, PMF<\/li>\n
  10. Katarina Jerbi\u0107 (2019): Zambratija: A 6000-year-old pile-dwelling submerged under the Adriatic Sea, doktorska disertacija, Sveu\u010dili\u0161te Flinders, Adelaide, Australija<\/li>\n
  11. Benny Bechor (2023): Ancient saltpans as a new proxy for the last 2ka relative sea levels, a test case from the Dalmatian coast, Croatia, doktorska disertacija, Sveu\u010dili\u0161te u Haifi, Izrael<\/li>\n
  12. Dragana \u0160olaja (u izradi): Kasnopleistocenski i holocenski paleookoli\u0161i i geomorfologija Kolo\u010depskog kanala, PMF<\/li>\n
  13. Natalia Smrkulj (u izradi): Evolution of coastal depositional systems of the Krka river estuary in response to the Late Pleistocene – Holocene sea-level changes (Razvoj obalnih talo\u017enih okoli\u0161a estuarija rijeke Krke tijekom kasno pleistocensko-holocenskih promjena razine mora), PMF<\/li>\n
  14. Ivona Ivki\u0107 Filipovi\u0107 (u izradi): Environmental changes in Dalmatian karst lakes and paleolakes during Holocene based on sedimentology, geochemistry and ostracod proxies in lake sediments (Paleookoli\u0161ne promjene u kr\u0161kim jezerima i paleojezerima u Dalmaciji tijekom holocena na osnovi sedimentolo\u0161kih, geokemijskih i ostrakodolo\u0161kih pokazatelja u jezerskim sedimentima), RGNF<\/li>\n
  15. Vedran Sudar (u izradi): Paleopoplave kao pokazatelj klimatskih promjena u podru\u010dju donjeg toka rijeke Gline (RGNF)<\/li>\n<\/ol>\n

    Popis zna\u010dajnijih gospodarstvenih projekata<\/u><\/p>\n

    2023.-2024.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Paleolimnolo\u0161ka istra\u017eivanja u Nacionalnom Parku Krka, II. faza \u2013 analize jezgri sedimenata Visova\u010dkog jezera, JU Nacionalni Park Krka<\/p>\n

    2021.-2023.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kartiranje obalnih i pridnenih morskih stani\u0161ta u obalnom moru RH i pridnenih morskih stani\u0161ta u hrvatskom epikontinentalnom pojasu u sklopu OPKK projekta Kartiranje obalnih i pridnenih morskih stani\u0161ta na podru\u010dju Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom, Grupa 1: Usluga kartiranja podru\u010dja obalnog mora, Grupa 2: Usluga kartiranja podru\u010dja epikontinentalnog pojasa, Ministarstvo gospodarstva i odr\u017eivog razvoja (MINGOR)<\/p>\n

    2020.-2021.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Usluga analize sedimenata Velog i Malog blata te Kolanjskog blata na otoku Pagu, JU Natura-Jadera, Zadarska \u017eupanija<\/p>\n

    2019.-2020.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Paleolimnolo\u0161ka istra\u017eivanja u Nacionalnom Parku Krka, I. faza – geofizi\u010dka istra\u017eivanja Visova\u010dkog jezera, JU Nacionalni Park Krka<\/p>\n

    2018.-2020.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Geopark Imotska jezera, provedba Paleolimnolo\u0161kih istra\u017eivanja Prolo\u0161kog blata, Dinaric Hub<\/p>\n

    2014.-2016.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Promjena zaliha ugljika u tlu i izra\u010dun trendova ukupnog du\u0161ika i organskog ugljika te odnosa ugljika i du\u0161ika, Agencija za okoli\u0161 i prirodu<\/p>\n

    2013.-2015.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Paleolimnolo\u0161ka istra\u017eivanja Ba\u0107inskih jezera, Hrvatske vode<\/p>\n

    2013.-2015.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Istra\u017eivanja paleorazina Vranskog jezera na Cresu, Hrvatske vode<\/p>\n

      \n
    1. \u02ddLje\u010dili\u0161te Meline\u02dd u Zaljevu Soline, otok Krk, JU Zavod za prostorno planiranje Primorsko-goranske \u017eupanije<\/li>\n<\/ol>\n

      2012.-2014.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Paleolimnolo\u0161ka istra\u017eivanja Vranskog jezera kod Biograda, Park Prirode Vransko jezero<\/p>\n

      Popis projekata Hrvatske zaklade za znanost i MZO<\/u><\/p>\n

      2019.-2023.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Porijeklo i talo\u017eenje sedimenata u vrijeme kasno kvartarnih promjena morske razine: Sustav rijeke Krke i Srednjojadranske kotline (QMAD), IP Hrvatska zaklada za znanost<\/p>\n

      2014.-2018.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Izgubljeni jezerski krajobrazi na isto\u010dno jadranskoj obali (LoLADRIA), IP Hrvatska zaklada za znanost<\/p>\n

      2008.-2014.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Holocenski sedimenti kao zapis promjena u okoli\u0161u Jadranskih slivova. MZOS z-projekt<\/p>\n

      Popis europskih projekata vezanih za marinsku geologiju<\/u><\/p>\n

      2022.-2027.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Geological Service for Europe (GSEU), Horizon Europe, radni paketi WP2 (Mineralne sirovine) i WP5 (marinska geologija)<\/p>\n

      2023.-2025. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 EMODnet Geologija-5: The European Marine Observation and Data network, EU EASME DG MARE<\/p>\n

      27.5.-16.6.2017. Micropaleontology, Actuopaleontology, and Environmental Baseline Study of the Holocene to latest Pleistocene in the northern and eastern Adriatic Sea basin, RV Poseidon znanstveno-istra\u017eiva\u010dko krstarenj po Jadranskom moru (POS 514), Sveu\u010dili\u0161te u T\u00fcbingenu i Hrvatski geolo\u0161ki institut, Njema\u010dka znanstvena zaklada (DFG)<\/p>\n

      2013.-2023.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 EMODNET-Geologija I, II, III i III.2, IV, EU EASME-DG MARE<\/p>\n

      2009.-2012.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 CC-WaterS: Klimatske promjene i utjecaj na vodoopskrbu<\/p>\n

       <\/p>\n

      Provedena marinska geofizi\u010dka istra\u017eivanja<\/u><\/p>\n

        \n
      1. <\/strong>Geolo\u0161ki strukturni dubinomjer (sub-botom profiler<\/em>)<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

        Uvala Zambratija, Rije\u010dki zaljev, Lo\u0161injski kanal, Osor, Novigradsko more, Karinsko more. Uvala Tela\u0161\u0107ica, Kornatski kanal, \u017dutski kanal, Vransko jezero Biograd, Pirova\u010dki zaljev, Pako\u0161tane, Vrgada, Zlarin-\u017dirje, Jabu\u010dka kotlina (\u017dirje), Prokljansko jezero, Visova\u010dko jezero, \u0160ibenska luka, Ka\u0161telanski zaljev, Splitski kanal, U\u0161\u0107e Cetine, Prolo\u0161ko blato, Ba\u0107inska jezera, Kolo\u010depski kanal, Mljetski kanal, Luka Ka\u0161e (Dubrovnik)<\/p>\n

          \n
        1. <\/strong>Vi\u0161esnopni dubinomjer (multi-beam<\/em>)<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

          Lo\u0161injski kanal, Olib-Silba, Uvala Tela\u0161\u0107ica, \u017dutski kanal, Kornatski Kanal, Zlarin-\u017dirje, \u017dirje-jugozapad (Jabu\u010dka kotlina), Prokljansko jezero, Visova\u010dko jezero.<\/p>\n

            \n
          1. <\/strong>Provedena jezgrovanja i prikupljene jezgre sedimenata<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

            ~400 metara jezgara sedimenata pohranjeno u repozitoriju za jezgre sedimenata (rashladnoj komori Instituta)<\/p>\n

             <\/p>\n

             <\/p>\n

            [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            NOVOSTIObavijest o promjeni naziva Zavoda za mineralne sirovine u Zavod za mineralne sirovine i marinsku geologijuStatusna promjena naziva Zavoda za mineralne sirovine od dana 23. sije\u010dnja 2024. godine, koji mijenja svoj naziv te sada djeluje pod nazivom Zavod za mineralne sirovine i marinsku geologiju vezana je za promjenu i preusmjeravanje na\u0161eg identiteta, misije i strate\u0161ke […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-42918","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/42918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42918"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/42918\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43060,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/42918\/revisions\/43060"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}