[et_pb_section fb_built=”1″ fullwidth=”on” _builder_version=”4.4.1″ custom_padding=”0px||0px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_fullwidth_slider _builder_version=”4.4.2″ min_height=”112px” height=”400px” custom_margin=”0px||||false|false” custom_padding=”0px||18px||false|false” auto=”on” auto_ignore_hover=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}”][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Br\u010di\u0107_Drvenik02-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban2-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/20190228_094232-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban3-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban4-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban5-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” global_colors_info=”{}” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][\/et_pb_fullwidth_slider][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”||0px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″ global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″ global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ global_colors_info=”{}”]<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″ global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″ global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.10.6″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ header_2_line_height=”1.3em” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”20px||41px|||” global_colors_info=”{}”][et_pb_row _builder_version=”4.8.1″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.8.1″ _module_preset=”default” global_colors_info=”{}”][et_pb_text _builder_version=”4.10.6″ _module_preset=”default” custom_margin=”7px|||||” custom_padding=”0px|||||” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Dana 8. rujna 2021. zauvijek nas je napustio na\u0161 dugogodi\u0161nji kolega i prijatelj, ugledni hrvatski i svjetski geolog i paleontolog akademik Branko Soka\u010d.<\/p>\n
Branko Soka\u010d ro\u0111en je u Tivtu u Crnoj Gori 27. 5. 1933. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju poha\u0111ao je u Zagrebu, u koji se doselio u svibnju 1941. godine. Upisao je geologiju na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1956. godine. Na studiju je upoznao i svoju budu\u0107u suprugu Anu koja je kasnije postala ugledna profesorica RGNF-a i svjetska stru\u010dnjakinja za ostrakode. Vjen\u010dali su se 1959. godine i imaju sina \u017deljka, uspje\u0161nog poduzetnika. Branko Soka\u010d se 1957. godine zaposlio u poduze\u0107u Elektrosond koje se kasnije spojilo s Geoistra\u017eivanjima i nastala je tvrtka Geotehnika. Godine 1959. prelazi u Zavod za geolo\u0161ka istra\u017eivanja (dana\u0161nji Hrvatski geolo\u0161ki institut), gdje ostaje do svoje mirovine.<\/p>\n
Branko Soka\u010d u svojem je radnom vijeku u Institutu radio na mnogobrojnim geolo\u0161kim istra\u017eivanjima, me\u0111u kojima i na istra\u017eivanjima na izradi geolo\u0161kih osnova za potrebe hidromelioracija, hidroakumulacija i izgradnje prometnica, kao i onih vezanih za mineralne sirovine\u00a0 te regionalnim naftno-geolo\u0161kim istra\u017eivanjima podru\u010dja Dinarida i Jadrana. Me\u0111utim, dvije su glavne teme koje se isti\u010du u njegovom stru\u010dnom i znanstvenom radu, a to su: geolo\u0161ko kartiranje i regionalna geologija te mikropaleontologija vapnena\u010dkih alga i biostratigrafija. Branko Soka\u010d dio je generacije koja je zapo\u010dela i dovr\u0161ila projekt Osnovne geolo\u0161ke karte SFRJ 1:100.000 i udarila temelje svih budu\u0107ih geolo\u0161kih istra\u017eivanja. Prvi tereni bili su pokusna kartiranja odre\u0111enih podru\u010dja kao priprema za ovaj veliki projekt. Istra\u017eivalo se na Kordunu i Petrovoj gori, kasnije na Krndiji i Papuku. Upravo na Krndiji Soka\u010d je prona\u0161ao prve vapnena\u010dke alge i zainteresirao se za njihovo istra\u017eivanje. Nakon toga pridru\u017eio se ekipi\u00a0 na listu OGK Obrovac i tako zapo\u010deo dugogodi\u0161nja intenzivna geolo\u0161ka istra\u017eivanja Like i Velebita. Osim spomenutog izra\u0111eni su i listovi Silba i Zadar, a nakon toga i listovi Udbina, Gospi\u0107, Oto\u010dac i Ogulin. Navedeni listovi do dana\u0161njih dana ostali su primjer vrhunskih geolo\u0161kih karata. Zbog postignutih uspjeha Soka\u010d je postao \u010dlan Savezne komisije za geolo\u0161ke karte i \u010dlan uredni\u010dkog odbora pri Saveznom geolo\u0161kom zavodu u Beogradu te glavni recenzent za OGK SFRJ\u00a0 za listove i tuma\u010de teritorije Hrvatske. Kao logi\u010dni nastavak velikog iskustva u geolo\u0161kom kartiranju, Branko Soka\u010d preuzeo je kasnije i vo\u0111enje nove Osnovne geolo\u0161ke karte Republike Hrvatske 1:50.000, a ujedno je bio i glavni istra\u017eiva\u010d na ovom projektu sve do 1999. godine.<\/p>\n
Znanstveni opus Branka Soka\u010da je izuzetno obiman. Magistrirao je 1964. godine s temom \u201eGeolo\u0161ki odnosi u podru\u010dju Krstinja-Cetin grad\u201c. Doktorirao je 1973. godine s temom \u201eGeologija Velebita\u201c. Nakon \u0161to se Soka\u010du u Velebitskoj ekipi pridru\u017eio Ivo Veli\u0107 njih dvojica zapo\u010dinju dugogodi\u0161nju plodnu suradnju. Dok se Soka\u010d bavio vapnena\u010dkim algama, Veli\u0107 se prihvatio prou\u010davanja foraminifera. Zajedno su rije\u0161ili mnoge probleme u stratigrafiji kr\u0161kih Dinarida.\u00a0 Glavno podru\u010dje znanstvenog interesa akademika Soka\u010da su fosilne vapnena\u010dke alge reda Dasycladales. Njihovim istra\u017eivanjem pribavio je svjetsko priznanje i ugled. Opisao je 79 novih taksona fosilnih algi, od toga 13 rodova, 61 vrstu i 5 varijeteta. Tijekom dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja Dinarida prona\u0161ao je, uz spomenute, jo\u0161 preko 80 vrsta dazikladalnih alga. Njemu u \u010dast nazvane su vrste Aciculella sokaci<\/em> BYSTRICK\u00dd i Fanesella sokaci<\/em> BARATTOLO & BIGOZZI. Objavio je 170 radova, od toga 32 samostalno, 50 kao prvi autor, a 88 kao drugi ili daljnji autor.<\/p>\n U zvanje asistenta izabran je 1960., u zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1978.g., u vi\u0161eg znanstvenog suradnika 1979., od 1985. ima zvanje znanstvenog savjetnika, a od 1998. znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. U Institutu je obavljao vi\u0161e funkcija, me\u0111u ostalima bio je predsjednik sindikalne podru\u017enice, predsjednik Znanstvenog vije\u0107a, \u010dlan Radni\u010dkog savjeta, Upravnog odbora i dr. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem. U mirovinu je oti\u0161ao 2002. godine. U povodu 85. ro\u0111endana Institut je priredio proslavu i \u0161tampao prigodnu knji\u017eicu. Iste godine Znanstveno vije\u0107e HGI- izabralo ga je u zvanje zaslu\u017eni znanstvenik.<\/p>\n Predavao je na postdiplomskom studiju PMF-a od 1980. do 1986. Bio je \u010dlan vi\u0161e komisija za obranu magistarskih i doktorskih radova. Vodio je i mnoge stru\u010dne i znanstvene projekte. Prije umirovljenja vodio je projekt \u201eFosilne vapnena\u010dke alge (Dasycladaceae) mezozoika\u201c. Bio je \u010dlan Savjeta Geolo\u0161kog vjesnika i \u010dlan Odbora za geotektoniku Razreda za prirodne znanosti HAZU. Bio je po\u010dasni \u010dlan Hrvatskog geolo\u0161kog dru\u0161tva, \u010dlan Znanstvenog vije\u0107a za naftu HAZU, kojega je bio predsjednik 1994.-1997 te \u010dlan International Fossil Algae Association, European Palaeontological Association i International Association of Sedimentologists. \u010clan je suradnik JAZU od 19.5.1988. Kao prvi znanstvenik iz Hrvatskog geolo\u0161kog instituta primljen je za redovitog \u010dlana HAZU 18.6.1992. Bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU 2004.-2006.<\/p>\n Nakon umirovljenja akademik Soka\u010d je nastavio sa svojim znanstvenim radom i \u010desto navra\u0107ao u Institut. Od svog odlaska u mirovinu objavio je 12 znanstvenih radova u \u010dasopisima s me\u0111unarodnom recenzijom i 33 druga rada (kongresni radovi i vodi\u010di ekskurzija).<\/p>\n Sprovod akademika Branka Soka\u010da bit \u0107e u ponedjeljak 13. rujna u 10 sati na Mirogoju.<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”0px|||||” global_colors_info=”{}”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″ global_colors_info=”{}”][et_pb_image src=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Branko-Sokac.jpg” alt=”Andrija Mohorovi\u010di\u0107” title_text=”Branko Sokac” align=”center” align_tablet=”center” align_phone=”” align_last_edited=”on|desktop” _builder_version=”4.10.6″ width=”25%” max_width=”100%” module_alignment=”center” hover_enabled=”0″ border_radii=”on|5px|5px|5px|5px” box_shadow_style=”preset1″ box_shadow_blur=”15px” global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.10.6″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” custom_margin=”-21px|||||” hover_enabled=”0″ global_colors_info=”{}” sticky_enabled=”0″]<\/p>\n Akademik Branko Soka\u010d na Biokovu 2007. godine.<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" NOVOSTIPreminuo akademik Branko Soka\u010dDana 8. rujna 2021. zauvijek nas je napustio na\u0161 dugogodi\u0161nji kolega i prijatelj, ugledni hrvatski i svjetski geolog i paleontolog akademik Branko Soka\u010d. Branko Soka\u010d ro\u0111en je u Tivtu u Crnoj Gori 27. 5. 1933. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju poha\u0111ao je u Zagrebu, u koji se doselio u svibnju 1941. godine. Upisao […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-40118","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t