[et_pb_section fb_built=”1″ fullwidth=”on” _builder_version=”4.4.1″ custom_padding=”0px||0px|||”][et_pb_fullwidth_slider _builder_version=”4.4.2″ min_height=”112px” height=”400px” custom_margin=”0px||||false|false” custom_padding=”0px||18px||false|false” auto=”on” auto_ignore_hover=”on” locked=”off”][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Br\u010di\u0107_Drvenik02-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban2-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/20190228_094232-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban3-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban4-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban5-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][\/et_pb_fullwidth_slider][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”||0px|||”][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″]<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_text _builder_version=”4.7.4″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ header_2_line_height=”1.3em” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”20px||41px|||”][et_pb_row _builder_version=”4.0.3″ min_height=”192px” custom_margin=”-9px|auto||auto||” custom_padding=”0px|||||”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.0.3″][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ _module_preset=”default” text_orientation=”justified”]<\/p>\n
Petra Bajo, vi\u0161a znanstvena suradnica Hrvatskog geolo\u0161kog instituta, objavila je rad u \u010dasopisu Science u suradnji s me\u0111unarodnim timom znanstvenika. Cilj rada bio je odrediti kada su se i za\u0161to dogodila dva prijelaza iz hladnog (glacijal) u toplo (inerglacijal) doba tijekom srednje pleistocenske tranzicije. Dvije glacijalne terminacije zabilje\u017eene su u izotopnom sastavu siga iz spilje Corchia u Italiji te su sige radiometrijski datirane U-Pb metodom. Usporedbom geokemijskih zna\u010dajki siga i sedimenata iz Sjevernog Atlantika kronologija siga je prenesena na benti\u010dki izotopni zapis dubokomorskih jezgri. Ovo je omogu\u0107ilo da se istra\u017ei odnos klimatskih podataka u dubokomorskim sedimentima i Zemljinih orbitalnih parametara. Studija dokazuje da nagib Zemljine osi utje\u010de na po\u010detak i duljinu ove dvije kao i devet mla\u0111ih glacijalnih terminacija.<\/p>\n
Za\u0161to zavr\u0161avaju ledena doba?<\/em><\/strong><\/p>\n Izmjene hladnih (glacijali) i toplih (interglacijali) doba sastavni su dio klime na Zemlji u posljednjih nekoliko milijuna godina. Tijekom dugih glacijala velike povr\u0161ine sjeverne polutke bile su pokrivene debelim ledenim pokriva\u010dem. Prijelazi iz glacijala u interglacijale (glacijalne terminacije) bili su pra\u0107eni naglim porastom temperature, topljenjem velikih koli\u010dina leda, porastom razine mora te promjenom ekolo\u0161kih uvjeta na Zemlji. Glacijalne terminacije ve\u0107 dugo plijene pa\u017enju znanstvenika koji tra\u017ee odgovor na pitanje zbog \u010dega se ovi prijelazi doga\u0111aju.<\/p>\n Naj\u0161ire je prihva\u0107eno mi\u0161ljenje da su terminacije uzrokovane promjenama u geometriji Zemljine orbite \u0161to utje\u010de na koli\u010dinu Sun\u010deve energije koja dospijeva do Zemljine povr\u0161ine (insolacije). Dva glavna orbitalna parametra u ovom pogledu su promjene nagiba Zemljine osi i precesija. Koji je od ovih orbitalnih parametara odgovorniji za glacijalne terminacije jedna je od glavnih debata me\u0111u znanstvenicima koji istra\u017euju klimatske promjene u pro\u0161losti. Najjasniji dokazi o terminacijama u pro\u0161losti zapisani su u izotopnom sastavu dubokomorskih sedimenata. Vremenski okvir varijacija orbitalnih parametara u posljednjih nekoliko milijuna godina je dobro poznat, me\u0111utim dubokomorski sedimenti stariji od oko 50000 godina ne mogu se precizno datirati. Ako nije poznato kada su se terminacije dogodile, nemogu\u0107e je odgovoriti na pitanje za\u0161to su se dogodile. Sige su jo\u0161 jedan prirodni arhiv koji mo\u017ee sadr\u017eavati informacije o terminacijama. Za razliku od dubokomorskih sedimenata one mogu biti radiometrijski datirane \u0161to otvara mogu\u0107nost testiranja orbitalnih teorija.<\/p>\n Pro\u0161li tjedan je u \u010dasopisu Science objavljen rad Petre Bajo s Hrvatskog geolo\u0161kog instituta koja je na institutu zaposlena kao znanstvenik povratnik iz inozemstva. Rad je proiza\u0161ao iz Petrine doktorske disertacije koju je izradila na Sveu\u010dili\u0161tu Melbourne u Australiji. Studija je bila dio ve\u0107eg istra\u017eiva\u010dkog projekta koji je financiralo Australsko znanstveno vije\u0107e, dodijeljenog njenim mentorima dr. Russellu Drysdaleu, dr. Jonu Woodheadu i dr. Johnu Hellstromu te je u njoj sudjelovao me\u0111unarodni tim znanstvenika iz Australije, Velike Britanije, Portugala, Italije i Austrije.<\/p>\n Pod vodstvom svojih mentora Petra je primijenila novorazvijenu U-Pb metodu datiranja siga kako bi se po prvi puta precizno datirale dvije glacijalne terminacije koje su se dogodile prije otprilike 960000 i 875000 godina. Tim je kombinirao podatke siga iz spilje Corchia u Italiji s dubokomorskim sedimentima iz Sjevernog Atlantika kako bi istra\u017eili odnos klimatskih informacija u dubokomorskim sedimentima i orbitalnih parametara. Rezultati sugeriraju da je po\u010detak obje terminacije u skladu s promjenama u insolaciji vezanima za nagib Zemljine osi. Naime, za vrijeme ja\u010deg nagiba Zemljine osi ljeta su dulja i ljetna insolacija sna\u017enija \u0161to uzrokuje topljenje ledenih pokrova na sjevernoj polutci. Znanstvenici su tako\u0111er do\u0161li do zaklju\u010dka da ovo obja\u0161njenje vrijedi i za devet mla\u0111ih terminacija prethodno datiranih U-Th metodom. Nadalje, neke terminacije su trajale nekoliko tisu\u0107a dok su druge trajale i preko 10000 godina. Analizom rezultata znanstvenici su zaklju\u010dili da duljina terminacije ovisi o koli\u010dini ljetne insolacije na sjevernoj polutci iznad ledenih pokrova u vrijeme po\u010detka terminacije. \u0160to je razina ljetne insolacije na po\u010detku terminacije vi\u0161a, ledeni pokrovi se tope br\u017ee i terminacija traje kra\u0107e. Ova studija po prvi puta dokazuje da se sige ove starosti mogu pouzdano koristiti u paleoklimatskim rekonstrukcijama i otvara put sli\u010dnim istra\u017eivanjima u budu\u0107nosti koja \u0107e produljiti trenutni zapis i pobolj\u0161ati na\u0161e spoznaje o glacijalnim terminacijama.<\/p>\n Persistent influence of obliquity on ice age terminations since the Middle Pleistocene transition. O uspjehu kolegice Petre Bajo izvjestio je i T-portal i Ve\u010dernji list. Vi\u0161e mo\u017eete pro\u010ditati na sljede\u0107im poveznicama:<\/p>\n
Petra Bajo, Russell Drysdale, Jon Woodhead, John Hellstrom, David Hodell, Patrizia Ferretti, Antje Voelker, Giovanni Zanchetta, Teresa Rodrigues, Eric Wolff, Jonathan Tyler, Silvia Frisia, Christoph Sp\u00f6tl, Anthony Fallick.
Science, Vol 367 Issue 6483, DOI: 10.1126\/science.aaw1114
https:\/\/doi.org\/10.1126\/science.aaw1114<\/a><\/em><\/p>\n