{"id":33249,"date":"2020-09-09T12:05:32","date_gmt":"2020-09-09T12:05:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/?page_id=33249"},"modified":"2020-10-15T11:47:47","modified_gmt":"2020-10-15T11:47:47","slug":"potresi-i-geoloska-grada-grada-zagreba","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/potresi-i-geoloska-grada-grada-zagreba\/","title":{"rendered":"Potresi i geolo\u0161ka gra\u0111a grada Zagreba"},"content":{"rendered":"

[et_pb_section fb_built=”1″ fullwidth=”on” _builder_version=”4.4.1″ custom_padding=”0px||0px|||”][et_pb_fullwidth_slider _builder_version=”4.4.2″ min_height=”112px” height=”400px” custom_margin=”0px||||false|false” custom_padding=”0px||18px||false|false” auto=”on” auto_ignore_hover=”on” locked=”off”][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Br\u010di\u0107_Drvenik02-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban2-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/20190228_094232-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban3-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban4-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban5-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][\/et_pb_fullwidth_slider][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″]<\/p>\n

NOVOSTI<\/strong><\/h2>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”||0px|||”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ header_2_line_height=”1.3em”]<\/p>\n

Potresi i geolo\u0161ka gra\u0111a grada Zagreba<\/h2>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”41px||41px||false|”][et_pb_row _builder_version=”4.0.3″ min_height=”192px” custom_margin=”-29px|auto||auto||” custom_padding=”0px|||||”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.0.3″][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ text_font=”||||||||” link_font=”||||||||” link_text_color=”#e09900″ custom_margin=”9px|||||” custom_padding=”|10px||10px|false|true”]<\/p>\n

Dva jaka potresa dogodila su se 22. o\u017eujka 2020. s epicentrima u sjeveroisto\u010dnom dijelu Grada Zagreba te izazvala znatnu materijalnu \u0161tetu s kojom su na\u017ealost povezane i ljudske \u017ertve. Sude\u0107i prema prvim objavljenim geofizi\u010dkim podatcima, oba potresa su vjerojatno povezana s aktivno\u0161\u0107u reverznog rasjeda na dubini od oko 10 km (https:\/\/www.emsc-csem.org\/Earthquake\/earthquake.php?id=840695<\/a><\/em> i https:\/\/www.emsc-csem.org\/Earthquake\/earthquake.php?id=840707<\/em><\/a>), o \u010demu su na svojim mre\u017enim stranicama i u medijima izvijestili i iz hrvatske Seizmolo\u0161ke slu\u017ebe (https:\/\/www.pmf.unizg.hr\/geof\/seizmoloska_sluzba\/izvjesca_o_potresu?@=1lppn#news_45225<\/em>)<\/a>. Rasjedi su, lai\u010dki re\u010deno, velike smi\u010dne pukotine u stijenama, a oni koji su i danas aktivni mogu biti seizmogeni, odnosno mogu uzrokovati potrese. Naime, uslijed regionalnih pritisaka u zemljinoj kori dolazi do me\u0111usobnog su\u010deljavanja velikih kilometarskih blokova stijena u podzemlju. Povremenim naglim smicanjem blokova stijena jedan o drugi, kad se prije\u0111e grani\u010dna to\u010dka trenja du\u017e rasjedne plohe, u \u017eari\u0161tu (hipocentru) potresa gotovo trenutno se osloba\u0111a golema energija koja se manifestira u obliku potresnih valova. Potresni valovi kre\u0107u se kroz stijene do povr\u0161ine gdje ponekad izazivaju i \u0161tetu.<\/p>\n

U novijoj geolo\u0161koj znanstvenoj literaturi objavljeno je nekoliko radova koji se bave strukturno-tektonskim sklopom planine Medvednice i rasjedima kao mogu\u0107im uzrocima potresa na tom podru\u010dju (npr. TOMLJENOVI\u0106 i CSONTOS, 2001). Geolo\u0161ki temelji tih radova nalaze se u geolo\u0161kim kartama koje su izra\u0111ene na Hrvatskom geolo\u0161kom institutu tijekom prethodnih 50-ak godina (Slika 1). Na kartama se razli\u010ditim bojama prikazuju geolo\u0161ke jedinice odnosno vrste stijena, a strukturno-tektonski odnosi me\u0111u njima uklju\u010duju i rasjede koji se na karti prikazuju crvenim linijama (presjek rasjedne plohe i povr\u0161ine terena). Me\u0111utim, nisu svi rasjedi koji su prikazani na geolo\u0161kim kartama aktivni. Zapravo, ve\u0107ina rasjeda bila je aktivna u geolo\u0161koj pro\u0161losti, a recentna aktivnost pojedinih rasjeda mo\u017ee se definirati primjenom raznih specijalisti\u010dkih geolo\u0161kih disciplina (npr. MATO\u0160 i sur, 2014). Pored toga, mehanizme prethodnih potresa na ovom podru\u010dju geolozi su istra\u017eivali i u suradnji sa seizmolozima (npr. HERAK i sur., 2009). U novije vrijeme u mjerenje povr\u0161inskih pomaka odabranih to\u010daka uklju\u010dili su se i geodeti s obzirom na sve preciznije satelitske metode te daljinska istra\u017eivanja pomo\u0107u kojih se mogu registrirati pomaci pojedinih to\u010daka od nekoliko milimetara smje\u0161tenih unutar velikih blokova stijena ome\u0111enih seizmogenim rasjedima (PRIBI\u010cEVI\u0106 i sur. 2017, GOVOR\u010cIN i sur. 2019). Multidisciplinarnim pristupom dolazi se do seizmotektonskog modela kojim se poku\u0161avaju \u0161to logi\u010dnije objasniti mehanizmi potresa na nekom podru\u010dju.<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_image src=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/slika1.jpg” title_text=”slika1″ align=”center” _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” width=”45%”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” text_line_height=”0.6em” custom_margin=”-11px|||||”]<\/p>\n

Slika 1. Pregledna geolo\u0161ka karta \u0161ireg podru\u010dja Medvednice prikazuje povr\u0161insku geolo\u0161ku gra\u0111u i rasjede<\/p>\n

(crvene linije) od kojih su neki mogu\u0107e seizmogeni u dubini. Izvor: http:\/\/webgis.hgi-cgs.hr\/gk300\/default.aspx<\/a><\/em><\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n

Na temelju pregleda gore navedenih geofizi\u010dkih podataka i znanstvenih radova, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je u ranim jutarnjim satima 22.03.2020. nagli pomak na jednom velikom reverznom rasjedu oslobodio ogromnu energiju u hipocentru (\u017eari\u0161tu) potresa, formiranom na dubiti od oko 10 km. Epicentar je bio na povr\u0161ini, vertikalno iznad hipocentra, na podru\u010dju Marku\u0161evca u sjeveroisto\u010dnom dijelu grada Zagreba. Pregledom geolo\u0161kih karata mo\u017ee se pretpostaviti da neki od rasjeda iz tog aktivnog sustava mogu\u0107e dopiru i do povr\u0161ine na podru\u010dju sredi\u0161njeg dijela planine Medvednice (Slika 2).<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_image src=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/slika2.jpg” title_text=”slika2″ align=”center” _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” border_radii=”on|5px|5px|5px|5px” box_shadow_style=”preset1″ box_shadow_blur=”15px”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” text_line_height=”0.6em” custom_margin=”-9px|||||”]<\/p>\n

Slika 2. Ilustracija krajnje pojednostavljenog geolo\u0161kog profila kroz podru\u010dje Medvednice<\/p>\n

i prikaz mogu\u0107eg seizmogenog rasjeda. Smicanje (strelice) velikih kilometarskih blokova stijena<\/p>\n

du\u017e tog rasjeda vjerojatno je uzrokovalo nedavne jake potrese na \u0161irem podru\u010dju grada Zagreba<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n

Dakle, uzroci potresa su prirodni, preciznije re\u010deno tektonski, povezani s kretanjima u unutra\u0161njosti Zemlje, odnosno sa smicanjem velikih blokova stijena koje grade gornje dijelove zemljine kore. Energija se du\u017e rasjeda nakuplja godinama i osloba\u0111a u vidu manjih potresa od kojih ve\u0107inu ljudi ne osjete. Na\u017ealost, uslijed pritiska jednog bloka stijene na drugi, na nekim seizmogenim rasjedima nakupljanje energije mo\u017ee trajati i preko 100 godina. Kad takav pritisak prije\u0111e grani\u010dnu to\u010dku, dolazi do naglog smicanja blokova jedan o drugi pa se osloba\u0111a ogromna koli\u010dina energije koja rezultira ovakvim potresima koji su se nedavno dogodili na podru\u010dju Zagreba.<\/p>\n

Na\u017ealost, strukturno-tektonski sklop u podzemlju nije jednostavno rekonstruirati, pa se ne zna koliko su rasjedi me\u0111usobno povezani, odnosno mo\u017ee li popu\u0161tanje napetosti du\u017e jednog aktivnog rasjeda uzrokovati aktiviranje drugog. Sre\u0107om, ve\u0107ina ovako jakih potresa naj\u010de\u0161\u0107e je popra\u0107ena samo brojnim slabijim, a vrlo rijetko ovako jaki potresi prethode nekom jo\u0161 ja\u010dem u okviru iste serije potresa, koja mo\u017ee trajati danima pa i mjesecima.<\/p>\n

Za \u0161to bolju interpretaciju strukturno-tektonskog sklopa na nekom podru\u010dju nu\u017ena su detaljnija i usmjerena istra\u017eivanja te multidisciplinarni pristup, jer se jednostranim pristupom ne mogu posti\u0107i zadovoljavaju\u0107i rezultati. Stru\u010dnjaci i znanstvenici Hrvatskoga geolo\u0161kog instituta u okviru svoje redovite djelatnosti na razne na\u010dine doprinose unaprje\u0111ivanju znanja o geolo\u0161koj gra\u0111i podru\u010dja Republike Hrvatske, u novije vrijeme i kroz istra\u017eivanja u okviru multidisciplinarnih znanstvenih projekata od kojih neki poku\u0161avaju definirati i aktivne rasjede, a svakako su zainteresirani i za sli\u010dna multidisciplinarna istra\u017eivanja u budu\u0107nosti.<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_image src=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/slika3.jpg” title_text=”slika3″ _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” width=”50%” module_alignment=”center” border_radii=”on|5px|5px|5px|5px” box_shadow_style=”preset1″ box_shadow_blur=”15px”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” text_line_height=”0.6em” custom_margin=”-10px|||||”]<\/p>\n

Slika 3. Prostorni prikaz povr\u0161inskih deformacija dobivenih na osnovu inicijalne obrade radarskih<\/p>\n

podataka sa prikazanim epicentrima potresa trenutno dostupnih podataka; URL1:www.google.com<\/a> <\/em>(26.03.2020.)<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n

Na slici 3. mo\u017ee se vidjeti prostorni prikaz rezultata preliminarne obrade podataka satelitske radarske interferometrije. Preliminarna analiza je izvedena na osnovu prikupljenih podataka Copernicus Sentinel satelita koriste\u0107i InSAR tehniku. Interferogram na slici prikazuje povr\u0161insku deformaciju dobivenu na osnovu obrade satelitskih snimaka prije i nakon potresa. Koordinate epicentra potresa su preuzete od strane slu\u017ebeno objavljenih podataka sa EMSC, GFZ i USGS servisa. Preliminarne vrijednosti deformacije terena iznose do 2.5 centimetara u sredi\u0161njem dijelu.<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_image src=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/slika4.jpg” title_text=”slika4″ align=”center” _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” width=”50%” module_alignment=”center” border_radii=”on|5px|5px|5px|5px” box_shadow_style=”preset1″ box_shadow_blur=”15px”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” custom_margin=”-22px|||||”]<\/p>\n

Slika 4. Prijavljena o\u0161te\u0107enja u gradu Zagrebu (crveno jaka o\u0161te\u0107enja, plavo manja o\u0161te\u0107enja) izvor (Gdi-Grad Zagreb, 26.03.2020)<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_image src=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/potres.jpg” title_text=”potres” url=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/4Damplificliquefaction_xvid.avi” align=”center” _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” border_radii=”on|5px|5px|5px|5px” box_shadow_style=”preset1″ box_shadow_blur=”15px”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” custom_margin=”-24px|||||”]<\/p>\n

Animacija potresa (Animacija se pokre\u0107e klikom na sliku).<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ _module_preset=”default” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n

Animacija predstavlja pojednostavljeni prikaz dolazka i utjecaja P, S i pripovr\u0161inskih valova na zgrade sli\u010dnih karateristika na razli\u010ditim geolo\u0161kim podlogama. Animacija zavr\u0161ava prikazom stvarnog seizmogramima stvarnog potresa iz 1989 u Loma Prieta magnitude M7. (Glazba Jesse Gay, Portland OR).
Seizmi\u010dki valovi i geolo\u0161ka podloga terena:
\u2022 Seizmi\u010dki valovi putuju kroz razli\u010dite stijene rali\u010ditim brzinama<\/p>\n

\u2022 Seizmi\u010dki valovi putuju kroz razli\u010dite stijene sa razli\u010ditim amplitudama
\u2022 \u010cvrste stijene imaju valove sa visokom frekvencijiom i manjim amplitudama (manje destruktivni)
\u2022 Rastresiti nekosolidirani materijali imaju valove niskih frekvencija i visokih amplituda (destruktivnji valovi)
Preuzeto od Incorporated IRIS-Research Institutions for Seismology (https:\/\/www.iris.edu\/hq\/<\/a>)<\/em><\/p>\n

Animaciju mo\u017eete pogledati i na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.iris.edu\/hq\/inclass\/animation\/buildings__bedrock_effects_of_amplification__liquefaction<\/a> <\/em>.<\/p>\n

LITERATURA:<\/strong><\/p>\n

PRIBI\u010cEVI\u0106, B., \u0110APO A. (2016): Analiza pomaka na Geodinami\u010dkoj mre\u017ei Grada Zagreba iz razli\u010ditih vremenskih epoha, Geodetski list, glasilo Hrvatskoga geodetskog dru\u0161tva, 70 (93) 3; 207-230<\/p>\n

GOVOR\u010cIN, M., PRIBI\u010cEVI\u0106, B., WDOWINSKI, S. (2019): Surface Deformation Analysis of the Wider Zagreb Area (Croatia) with Focus on the Ka\u0161ina Fault, Investigated with Small Baseline InSAR Observations Sensors 2019, 19, 4857; doi:10.3390\/s19224857<\/p>\n

HERAK, D., HERAK,M., TOMLJENOVI\u0106, B. (2009): Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia. Tectonophysics, 465, 212\u2013220.<\/p>\n

MATO\u0160, B., TOMLJENOVI\u0106, B., TRENC, N. (2014): Identi\ufb01cation of tectonically active areas using DEM: a quantitative morphometric analysis of Mt. Medvednica, NW Croatia. Geol. Q. 2014, 58, 51\u201370.<\/p>\n

TOMLJENOVI\u0106, B., CSONTOS, L. (2001): Neogene-quaternary structures in the border zone between Alps, Dinarides and Pannonian Basin (Hrvatsko zagorje and Karlovac Basins, Croatia). Int. J. Earth Sci., 90, 560\u201357.<\/p>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

NOVOSTIPotresi i geolo\u0161ka gra\u0111a grada ZagrebaDva jaka potresa dogodila su se 22. o\u017eujka 2020. s epicentrima u sjeveroisto\u010dnom dijelu Grada Zagreba te izazvala znatnu materijalnu \u0161tetu s kojom su na\u017ealost povezane i ljudske \u017ertve. Sude\u0107i prema prvim objavljenim geofizi\u010dkim podatcima, oba potresa su vjerojatno povezana s aktivno\u0161\u0107u reverznog rasjeda na dubini od oko 10 km […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-33249","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t