{"id":33241,"date":"2020-09-09T11:53:53","date_gmt":"2020-09-09T11:53:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/?page_id=33241"},"modified":"2020-10-15T11:45:21","modified_gmt":"2020-10-15T11:45:21","slug":"50-godina-dana-planeta-zemlje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/50-godina-dana-planeta-zemlje\/","title":{"rendered":"50 godina Dana planeta Zemlje"},"content":{"rendered":"

[et_pb_section fb_built=”1″ fullwidth=”on” _builder_version=”4.4.1″ custom_padding=”0px||0px|||”][et_pb_fullwidth_slider _builder_version=”4.4.2″ min_height=”112px” height=”400px” custom_margin=”0px||||false|false” custom_padding=”0px||18px||false|false” auto=”on” auto_ignore_hover=”on” locked=”off”][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Br\u010di\u0107_Drvenik02-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban2-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/20190228_094232-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban3-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban4-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban5-scaled.jpg” background_enable_image=”on” locked=”off” sticky_transition=”on”][\/et_pb_slide][\/et_pb_fullwidth_slider][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″]<\/p>\n

NOVOSTI<\/strong><\/h2>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″ custom_margin=”|auto|-9px|auto||”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_text _builder_version=”4.6.1″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″ header_2_line_height=”1.3em” custom_margin=”||-10px|||”]<\/p>\n

50 godina Dana planeta Zemlje<\/h2>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”20px||41px|||”][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”0px|||||”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_image src=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/50danplaneta-zemlja.png” title_text=”50danplaneta zemlja” align=”center” align_tablet=”center” align_phone=”” align_last_edited=”on|desktop” _builder_version=”4.6.1″ max_width=”30%” module_alignment=”center”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” text_line_height=”1.7em” module_alignment=”center” width=”99%” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n

50 godina Dana planeta Zemlje (preuzeto sa www.google.com<\/em><\/a>)<\/em><\/p>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.0.3″ min_height=”192px” custom_margin=”-4px|auto||auto||” custom_padding=”0px|||||”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.0.3″][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ text_font=”||||||||” link_font=”||||||||” link_text_color=”#e09900″ custom_margin=”18px|||||” custom_padding=”|10px||10px|false|true”]<\/p>\n

Dan planeta Zemlje diljem svijeta se obilje\u017eava 22. travnja. Ove godine slavimo jubilarnu 50. obljetnicu. \u201eEarth Day\u201c prvi puta je upotrijebio gradona\u010delnik San Francisca 1969. godine, a po\u010dinje se obilje\u017eavati od 1970. godine s po\u010detkom bu\u0111enja svijesti o o\u010duvanja okoli\u0161a i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu.
Prije 10 godina Ujedinjeni narodi proglasili su ovaj dan me\u0111unarodnim te se obilje\u017eava u 190 zemalja diljem svijeta, svake godine s odre\u0111enom tematikom. Ovogodi\u0161nja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi.<\/p>\n

U posljednjih 15-tak godina Hrvatski geolo\u0161ki institut istra\u017eivao je utjecaj klimatskih promjena na stanje vodnih resursa kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz Europske unije.
Poseban naglasak utjecaja klimatskih promjena na vodoopskrbu istra\u017eio se u sklopu projekta CC-WaterS-a, tijekom kojeg su na osnovu vi\u0161e klimatskih scenarija i modela ocijenjene potencijalne promjene i rizici od ne\u017eeljenih promjena stanja vodnih resursa. U priobalnim i oto\u010dkim kr\u0161kim sustavima najve\u0107u opasnost po kakvo\u0107u vode \u010dini podzemni prodor mora u vodonosnik. Intruzija mora pove\u0107at \u0107e se ukoliko se zbog klimatskih promjena smanje dotoci slatke vode u vodonosnik. Kako je opasnost od nepovoljnog utjecaja smanjenja oborina ili povi\u0161enja temperature zraka u ovakvim zonama ve\u0107a nego u kontinentalnim podru\u010djima, istra\u017eivanje vodnih bilanci i njihovih varijacija u postoje\u0107im uvjetima i u uvjetima nakon mogu\u0107ih klimatskih promjena najva\u017eniji su dio projekta. Istra\u017eiva\u010di svih triju zavoda Hrvatskog geolo\u0161kog instituta u okviru projekta, osim recentnih klimatskih promjena istra\u017eili su i klimatske varijacije kroz gotovo cijeli holocen. Istra\u017eivanja na podru\u010dju Republike Hrvatske bila su vezana na tri pokusne lokacije \u2013 Baltsko jezero na otoku Kor\u010duli, Bokanja\u010dko blato kod Zadra i Vransko jezero na Cresu. Projekt je trajao od 2009. do 2012. godine, te je bio sufinanciran kroz program Interreg Jugoisto\u010dne Europe u kojem je institut sudjelovao kao tzv. 10% partner preko Hrvatskih voda.<\/p>\n

Na prostoru Jadranske regije, u trajanju od 2013. do 2016. godine kroz projekt DRINKADRIA istra\u017eena je specifi\u010dna problematika prekograni\u010dne opskrbe pitkom vodom s obzirom na utjecaj klimatskih promjena. Na podru\u010dju Jadranske regije vodoopskrbna mre\u017ea konstruirana je u vrijeme kada je politi\u010dka slika regije izgledala druga\u010dije nego danas, zbog \u010dega se vodoopskrbne mre\u017ee ne preklapaju s dana\u0161njim dr\u017eavnim granicama. Kako bi se ostvarila sigurna i stabilna prekograni\u010dna vodoopskrba u budu\u0107nosti stvorena je generalna slika utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse i vodoopskrbu u cijeloj Jadranskoj regiji s naglaskom na prekograni\u010dna podru\u010dja. U tu svrhu prikupljene i analizirane su klimatolo\u0161ke, hidrolo\u0161ke i hidrogeolo\u0161ke karakteristike regije. Hrvatski geolo\u0161ki institut je svoja istra\u017eivanja implementirao u ju\u017enoj Dalmaciji, u podru\u010dju izvora Prud, \u010dija je ve\u0107ina slijevnog podru\u010dja u susjednoj Bosni i Hercegovini, kao i u Blatskom polju na otoku Kor\u010duli.<\/p>\n

Istra\u017eivanja u ju\u017enoj Dalmaciji i utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse Hrvatski geolo\u0161ki institut nastavio je kroz projekt PROLINE-CE te ih je pro\u0161irio na podru\u010dje od Imotskog i Vrgora\u010dkog polja, Ba\u0107inskih jezera i doline Neretve, sve do Dubrovnika. Cilj projekta PROLINE-CE izrada je smjernica i uputa s prijedlogom mjera kako bolje upravljati zemlji\u0161tima u svrhu za\u0161tite vodonosnika u skladu s klimatskim scenarijima. Projekt je trajao od 2016. do 2019. godine.<\/p>\n

Trenutno Hrvatski geolo\u0161ki institut provodi dva projekta sufinancirana iz nacionalnog programa Ja\u010danje primijenjenih istra\u017eivanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u okviru kohezijske politike Europske unije. U sklopu projekta Upravljanje kr\u0161kim priobalnim vodonosnicima ugro\u017eenima klimatskim promjenama (UKV) istra\u017eiva\u010di Zavoda za hidrogeologiju i in\u017eenjersku geologiju zajedno s istra\u017eiva\u010dima iz Zavodom za mineralne sirovine usmjerit \u0107e svoja istra\u017eivanja ne\u017eeljenim promjenama u priobalnim kr\u0161kim vodonosnicima kao posljedice klimatskim promjenama. Ovim projektom evaluirati \u0107e se i dostignu\u0107a iz projekta CC-WaterS budu\u0107i da \u0107e se uspostaviti monitoring podzemnih i povr\u0161inskih voda na ista tri pilot podru\u010dja (Zadar, Kor\u010dula, Cres) za koja \u0107e se izraditi klimatski i hidrolo\u0161ki modeli za razdoblje do kraja ovoga stolje\u0107a.<\/p>\n

Hrvatski geolo\u0161ki institut, zajedno s Institutom Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, Fakultetom elektrotehnike i ra\u010dunarstva Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Gra\u0111evinskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a pod vodstvom Agronomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu sudjeluje na projektu \u201eNapredni sustav motrenja agroekosustava u riziku od zaslanjivanja i one\u010di\u0161\u0107enja\u201c koji se provodi u sklopu poziva \u201eShema za ja\u010danje primijenjenih istra\u017eivanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama\u201c i financira iz Operativnog programa \u201eKonkurentnost i kohezija 2014.-2020\u201c. Projektom \u0107e se razviti i primijeniti napredni sustav pra\u0107enja, predvi\u0111anja i izvje\u0161\u0107ivanja o stanju ekosustava rije\u010dne doline koji se dominantno koristi za poljoprivredu. Referentna lokacija je delta Neretve zbog razli\u010ditosti ekolo\u0161kih zona koje se izmjenjuju u prostoru, razli\u010ditog na\u010dina i intenziteta kori\u0161tenja, uklju\u010duju\u0107i povr\u0161inske vodotoke unutar rije\u010dne delte, kr\u0161ke vodonosnike i podzemnih voda, poljoprivrednog zemlji\u0161te razli\u010ditog intenziteta ure\u0111enosti, za\u0161ti\u0107enih mo\u010dvarnih stani\u0161ta i priobalnog mora. Premda se problem prodora mora i zaslanjivanja povr\u0161inske i podzemne vode, a time rizika od degradacije tala pojavljuje u cijelom priobalnom podru\u010dju Hrvatske, ti su procesi najizra\u017eeniji u delti Neretve, koja se smatra i jednim od najranjivijih podru\u010dja u RH na klimatske promjene. Cilj projekta je prikupljati prostorno i vremenski artikulirane podatke o kvaliteti vode i tla multisenzorskim u\u010destalim motrenjem za predvi\u0111anje procesa i predlaganje rje\u0161enja za upravljanje sustavom u riziku od zaslanjenja i one\u010di\u0161\u0107enja.<\/p>\n

A kako mi kao pojeidnci mo\u017eemo pomo\u0107i na\u0161em planetu?
– Odvajajmo otpad i reciklirajmo
– Pa\u017eljivije tro\u0161imo vodu
– Zasadimo drvo
– Nemojmo bacati sme\u0107e u prirodi
– Vozite bicikl umjesto automobila
– \u0160tedimo energiju (gasimo svjetla kad nam nisu potrebna)
– Koristite ambala\u017eu koja se mo\u017ee reciklirati
– Manje koristimo plastiku
– Koristimo obnovljive izvore energije<\/p>\n

Vi\u0161e detalja o ovogodi\u0161njem jubilarnom obilje\u017eavanju Dana planeta Zemlje mo\u017eete pro\u010ditati nasljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.earthday.org\/earth-day-2020\/.<\/a><\/em><\/p>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default”][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default”][et_pb_image src=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Danplaneta.jpg” title_text=”Danplaneta” align=”center” _builder_version=”4.6.1″ _module_preset=”default” width=”90%” border_radii=”on|5px|5px|5px|5px” box_shadow_style=”preset1″ box_shadow_blur=”15px”][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.6.5″ _module_preset=”default” text_font_size=”13px” custom_margin=”-25px||||false|false”]<\/p>\n

No\u0107na satelitska snimka Sredozemlja <\/p>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

NOVOSTI50 godina Dana planeta Zemlje50 godina Dana planeta Zemlje (preuzeto sa www.google.com) Dan planeta Zemlje diljem svijeta se obilje\u017eava 22. travnja. Ove godine slavimo jubilarnu 50. obljetnicu. \u201eEarth Day\u201c prvi puta je upotrijebio gradona\u010delnik San Francisca 1969. godine, a po\u010dinje se obilje\u017eavati od 1970. godine s po\u010detkom bu\u0111enja svijesti o o\u010duvanja okoli\u0161a i utjecaja ljudskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-33241","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t