{"id":31105,"date":"2020-05-04T09:43:55","date_gmt":"2020-05-04T09:43:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/?page_id=31105"},"modified":"2020-10-13T13:13:11","modified_gmt":"2020-10-13T13:13:11","slug":"hidrokemijski-laboratorij","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/hidrokemijski-laboratorij\/","title":{"rendered":"Hydrochemical laboratory"},"content":{"rendered":"<p>[et_pb_section fb_built=&#8221;1&#8243; fullwidth=&#8221;on&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; animation_style=&#8221;fade&#8221; animation_delay=&#8221;100ms&#8221; animation_starting_opacity=&#8221;10%&#8221; animation_speed_curve=&#8221;ease-in&#8221;][et_pb_fullwidth_slider _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; min_height=&#8221;346px&#8221; custom_margin=&#8221;||0px||false|false&#8221; custom_padding=&#8221;100px||150px||false|false&#8221;][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/banner1.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban2-scaled.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/20190228_094232-scaled.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/banner6.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban3-scaled.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban4-scaled.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban5-scaled.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=&#8221;Hrvatski geolo\u0161ki institut&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.1&#8243; header_font=&#8221;|||||on|||&#8221; background_image=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/banner8.jpg&#8221; background_enable_image=&#8221;on&#8221; sticky_transition=&#8221;on&#8221;][\/et_pb_slide][\/et_pb_fullwidth_slider][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=&#8221;1&#8243; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243;][et_pb_row _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243;][et_pb_column type=&#8221;4_4&#8243; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243;][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243;]<\/p>\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_0  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2 style=\"text-align: center; color: #1e5096;\"><strong>HIDROKEMIJSKI LABORATORIJ<\/strong><\/h2>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_1  et_pb_text_align_center et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p><strong>Voditeljica laboratorija: dr. sc. Tamara Markovi\u0107, dipl. ing. geol.<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row column_structure=&#8221;1_2,1_2&#8243; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; custom_margin=&#8221;|auto|30px|auto||&#8221;][et_pb_column type=&#8221;1_2&#8243; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243;][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; custom_padding=&#8221;|10px||10px|false|true&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Hidrokemijski laboratorij Zavoda za hidrogeologiju i in\u017eenjersku geologiju Hrvatskog geolo\u0161kog instituta formiran je u drugoj polovici 90-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a. U laboratoriju se mjere fizikalni, fizikalno-kemijski i kemijski parametri te omjeri stabilnih izotopa kisika-18 (d<sup>18<\/sup>O) i deuterija (dD) u uzorcima podzemne vode, rijeka, jezera i ki\u0161nice.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">U svijetu postoji dugogodi\u0161nja praksa kori\u0161tenja hidrokemijskih metoda koje uklju\u010duju mjerenje fizikalnih, fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja za rje\u0161avanje hidrogeolo\u0161kih i ekolo\u0161kih problema. Mjerenjem sadr\u017eaja prirodnih stabilnih i radioaktivnih izotopa u kombinaciji s rezultatima hidrokemijskih mjerenja rje\u0161ava se problematika porijekla podzemne vode, mije\u0161anja razli\u010ditih voda, utjecaja povr\u0161inskih voda na podzemne vode, utvr\u0111ivanje geokemijskih procesa koje se odvijaju u vodonosniku i koji utje\u010du na kakvo\u0107u podzemne i povr\u0161inske vode.<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab1.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab1&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;80%&#8221; custom_margin=&#8221;||9px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; text_line_height=&#8221;1.7em&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Odre\u0111ivanje geokemijskih procesa u vodonosniku koji utje\u010du na kakvo\u0107u i koncentraciju \u017eeljeza i \u017eive u podzemnoj vodi (preuzeto s weba intenchopen.com)<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; custom_padding=&#8221;|10px||10px|false|true&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Pomo\u0107u prirodnih obilje\u017eiva\u010da (trasera), me\u0111u kojima se isti\u010de izotopni sastav vode, mogu\u0107e je, izme\u0111u ostaloga, odrediti vrijeme zadr\u017eavanja vode u podzemlju. Osim prirodnih obilje\u017eiva\u010da, za odre\u0111ivanje smjera i brzine te\u010denja podzemne vode koriste se umjetni obilje\u017eiva\u010di (naj\u010de\u0161\u0107e boje) kao \u0161to su npr. Na-flourescein i naftionat.<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab2.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab2&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; custom_margin=&#8221;||7px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; custom_margin=&#8221;-5px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Odre\u0111ivanje vremena zadr\u017eavanja vode u podzemlju (preuzeto s weba pubs.usgs.gov)<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; custom_padding=&#8221;|10px||10px|false|true&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p>Hidrokemijski laboratorij raspola\u017ee sljede\u0107im ure\u0111ajima:<\/p>\n<ul>\n<li>Spektrofotometar HACH model DR 3900<\/li>\n<li>QbD1200 tvrtke HACH analizator TOC, TIC, DOC, DIC u vodenim uzorcima<\/li>\n<li>TN analizator tvrtke HACH<\/li>\n<li>Spektrometar L2130i tvrtke Picarro<\/li>\n<li>Luminiscentni spektrometar LS55 tvrtke Perkin Elmer<\/li>\n<li>Turbidimetar \u2013 TURB 430 IR tvrtke WTW<\/li>\n<li>pH metar, konduktivimetar, oksimetar tvrtke WTW<\/li>\n<li>Multiparametarska sonda tvrtke WTW<\/li>\n<li>Digitalni titrator tvrtke HACH<\/li>\n<li>COD reaktor tvrtke HACH<\/li>\n<li>Multiparametrska sonda tvrtke SEBA<\/li>\n<li>Ure\u0111aji za uzimanje uzoraka podzemnih i povr\u0161inskih voda:\n<ul>\n<li>&#8221;Low-flow&#8221; crpka za uzimanje uzoraka u piezometrima<\/li>\n<li>&#8221;Badler&#8221; pribor za uzimanje uzoraka vode iz piezometara i povr\u0161inskih tokova i jezera<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pomo\u0107u multiparametarskih sondi ili zasebnih sondi na terenu ili u laboratoriju mjere se sljede\u0107i parametri: elektri\u010dna vodljivost (EC), ukupno otopljene krute tvari (TDS), temperatura vode (T), pH vode, otopljeni kisik u vodi (O<sub>2<\/sub>); a pomo\u0107u Turbidimetar \u2013 TURB 430 IR parametar mutno\u0107e (NTU jedinica).<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab3a.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab3a&#8221; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;80%&#8221; custom_margin=&#8221;||9px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; width=&#8221;90%&#8221; module_alignment=&#8221;center&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; text_line_height=&#8221;1.7em&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Mjerenje pH, EC, T i otopljenog kisika pomo\u0107u multiparametarske sonde na terenu tijekom uzimanja uzoraka pomo\u0107u &#8221;Low-flow&#8221; pumpe<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab4a.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab4a&#8221; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;70%&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; width=&#8221;85%&#8221; module_alignment=&#8221;center&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; text_line_height=&#8221;1.7em&#8221; custom_margin=&#8221;-25px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Mjerenje pH, EC, T i otopljenog kisika pomo\u0107u multiparametarske sonde na terenu tijekom uzimanja uzoraka pomo\u0107u pumpe<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab5a.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab5a&#8221; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;75%&#8221; custom_margin=&#8221;||7px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; width=&#8221;85%&#8221; module_alignment=&#8221;center&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; custom_margin=&#8221;-5px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Mjerenje mutno\u0107e<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][et_pb_column type=&#8221;1_2&#8243; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243;][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; custom_padding=&#8221;|10px||10px|false|true&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p>Ukupni i otopljeni organski i anorganski ugljik (TOC, DOC, TIC, DIC) mjeri se pomo\u0107u ure\u0111aja QbD1200 koji je financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost za potrebe projekta TRANITAL.<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab6.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab6&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;80%&#8221; custom_margin=&#8221;||8px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; custom_margin=&#8221;-5px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">QbD1200 \u2013 ure\u0111aj<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab7.png&#8221; title_text=&#8221;lab7&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;82%&#8221; custom_margin=&#8221;||7px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; custom_margin=&#8221;-5px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">QbD1200 \u2013 princip rada<strong><br \/> <\/strong><\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab8.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab8&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;82%&#8221; custom_margin=&#8221;||11px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; custom_margin=&#8221;-10px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">QbD1200 \u2013 mjerenje organskog ugljika u vodi<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; custom_padding=&#8221;|10px||10px|false|true&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Ukupni du\u0161ik u vodi mjeri se pomo\u0107u DR 1900 tvrtke HACH koji je koji je financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost za potrebe projekta TRANITAL.<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab9.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab9&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;85%&#8221; custom_margin=&#8221;||10px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; custom_margin=&#8221;-5px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">TN analizator<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; custom_padding=&#8221;|10px||10px|false|true&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Spektrometar L2130i omogu\u0107ava simultano mjerenje omjera stabilnih izotopa kisika-18 i deuterija u vodenim uzorcima. Koristi CRDS (Cavity Ring-Down Spectroscopy) tehnologiju. Ure\u0111aj je financiran sredstvima EU putem programa IPA Adriatic CBC za potrebe projekta DRINKADRIA.<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab10.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab10&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;85%&#8221; custom_margin=&#8221;||7px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; custom_margin=&#8221;-5px||||false|false&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Picarro spektrometar &#8211; ure\u0111aj<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_image src=&#8221;http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/lab11.jpg&#8221; title_text=&#8221;lab11&#8243; align=&#8221;center&#8221; _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; width=&#8221;90%&#8221; custom_margin=&#8221;||8px|||&#8221; border_radii=&#8221;on|5px|5px|5px|5px&#8221; box_shadow_style=&#8221;preset1&#8243;][\/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.4.4&#8243; text_font_size=&#8221;13px&#8221;]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Picarro spektrometar &#8211; princip mjerenja<\/p>\n<p>[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.6.5&#8243; custom_padding=&#8221;|10px||10px|false|true&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">U laboratoriju se mjere i sljede\u0107i pokazatelji: natrij, kalij, kalcij, magnezij, hidrogenkarbonat, ukupne tvrdo\u0107e &#8211; karbonatna tvrdo\u0107a, kalcijska tvrdo\u0107a, magnezijska tvrdo\u0107a; kloridi, sulfati, nitrati, nitriti, amonijak, ortofosfati, \u017eeljezo, mangan, arsen, olovo, cink, nikal, kadmij, litij, silicij i stroncij.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">Luminiscentni spektrometar LS55 omogu\u0107ava mjerenje koncentracije umjetnih obilje\u017eiva\u010da (boja, npr. Na-flourescein i naftionat) u uzorcima vode.<\/p>\n<p style=\"text-align: left;\">\n[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>HIDROKEMIJSKI LABORATORIJ Voditeljica laboratorija: dr. sc. Tamara Markovi\u0107, dipl. ing. geol. Hidrokemijski laboratorij Zavoda za hidrogeologiju i in\u017eenjersku geologiju Hrvatskog geolo\u0161kog instituta formiran je u drugoj polovici 90-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a. U laboratoriju se mjere fizikalni, fizikalno-kemijski i kemijski parametri te omjeri stabilnih izotopa kisika-18 (d18O) i deuterija (dD) u uzorcima podzemne vode, rijeka, jezera [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-31105","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/31105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31105"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/31105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35305,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/31105\/revisions\/35305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}