{"id":29026,"date":"2020-04-04T10:01:40","date_gmt":"2020-04-04T10:01:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/?page_id=29026"},"modified":"2020-04-04T10:01:57","modified_gmt":"2020-04-04T10:01:57","slug":"temeljna-geoloska-istrazivanja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/temeljna-geoloska-istrazivanja\/","title":{"rendered":"Basic Geological Research"},"content":{"rendered":"

[et_pb_section fb_built=”1″ fullwidth=”on” _builder_version=”4.4.1″ custom_padding=”0px||0px|||”][et_pb_fullwidth_slider _builder_version=”4.4.2″ min_height=”112px” height=”400px” custom_margin=”0px||||false|false” custom_padding=”0px||18px||false|false” auto=”on” auto_ignore_hover=”on” locked=”off”][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Br\u010di\u0107_Drvenik02-scaled.jpg” background_enable_image=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban2-scaled.jpg” background_enable_image=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/20190228_094232-scaled.jpg” background_enable_image=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban3-scaled.jpg” background_enable_image=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Bijele_stijene-Gorski_kotar-scaled.jpg” background_enable_image=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban4-scaled.jpg” background_enable_image=”on”][\/et_pb_slide][et_pb_slide heading=”Hrvatski geolo\u0161ki institut” _builder_version=”4.4.1″ header_font=”|||on|||||” background_image=”http:\/\/www.hgi-cgs.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/ban5-scaled.jpg” background_enable_image=”on”][\/et_pb_slide][\/et_pb_fullwidth_slider][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_row _builder_version=”4.4.2″][et_pb_column type=”4_4″ _builder_version=”4.4.2″][et_pb_text _builder_version=”4.4.2″ text_font_size=”32px” header_2_text_color=”#1e5096″]<\/p>\n

TEMELJNA GEOLO\u0160KA ISTRA\u017dIVANJA<\/strong><\/h2>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.4.2″ custom_padding=”20px||41px|||”][et_pb_row column_structure=”1_2,1_2″ _builder_version=”3.25″][et_pb_column type=”1_2″ _builder_version=”3.25″ custom_padding=”|||” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_text _builder_version=”3.27.4″ text_font=”||||||||” header_font=”||||||||” header_5_font=”||||||||” header_5_text_color=”#666666″ text_orientation=”justified” custom_margin=”||3px|||” custom_padding=”||0px|||”]<\/p>\n

Regionalna istra\u017eivanja<\/h5>\n

 <\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”3.27.4″ text_font=”||||||||” header_font=”||||||||” header_5_font=”||||||||” header_5_text_color=”#666666″ text_orientation=”justified” custom_padding=”0px|||||”]<\/p>\n

Paleontolo\u0161ka istra\u017eivanja<\/h5>\n

Informacije proiza\u0161le iz paleontolo\u0161kih istra\u017eivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga, kao i za razumijevanje uvjeta talo\u017eenja, te poma\u017eu u rje\u0161avanju problema utjecaja dana\u0161njih promjena na klimu i okoli\u0161e. Tako\u0111er su nazaobilazna u geolo\u0161kom kartiranju, ali i istra\u017eivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija.<\/p>\n

Paleontolozi Zavoda su specijalisti za mikrofosile (foraminifere, ostrakodi, vapnena\u010dke alge, vapnena\u010dki i kremi\u010dni fitoplankton, radiolarije, organski fitoplankton te spore i pelud) i makrofosile.<\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”3.27.4″ text_font=”||||||||” header_font=”||||||||” header_5_font=”||||||||” header_5_text_color=”#666666″ text_orientation=”justified” custom_padding=”||”]<\/p>\n

Sedimentolo\u0161ka istra\u017eivanja<\/h5>\n

– prou\u010davaju:<\/strong><\/p>\n

\u2013 mehanizma i uvjeta talo\u017eenja, teksturno-strukturnih, petrolo\u0161kih, mineralo\u0161kih, litofacijesnih, biofacijesnih, kemijskih, biokemijskih, paleontolo\u0161kih, litostratigrafskih, paleogeografskih, te ekolo\u0161kih odlika klasti\u010dnih i karbonatnih sedimentnih stijena te nevezanih sedimenata.<\/p>\n

– pru\u017eaju:<\/strong><\/p>\n

\u2013 neka od osnovnih znanja o geologiji pojedinog podru\u010dja.<\/p>\n

Isprepli\u0107u se s ostalim geolo\u0161kim disciplinama poput paleontologije, stratigrafije, petrologije, hidrogeologije, in\u017eenjerske geologije, geologije nafte, geologije le\u017ei\u0161ta mineralnih sirovina, geokemije, strukturne geologije i tektonike, \u010dije metode koristi kao alate u analizi facijesa i okoli\u0161a talo\u017eenja.<\/p>\n

Rekonstrukcija sedimentnih tijela i analiza facijesa jedan su od osnovnih alata definicije pojedinih litostratigrafskih jedinica u vremenu i prostoru, a samim time i baza za izradu osnovnih geolo\u0161kih te raznih namjenskih karata.<\/p>\n

Sedimenti i sedimentne stijene u Hrvatskoj predstavljaju glavne vodonosnike te zna\u010dajne kolektorske stijene nafte i plina pa su znanja o sastavu, karakteristikama i genezi sedimentnih tijela osobito bitna u primijenjenoj geologiji pri istra\u017eivanju zaliha mineralnih sirovina, preveniranju i saniranju geohazarda te u potrazi za vodonosnicima. Upravo na programima geolo\u0161kih karata unutar Zavoda ste\u010deno je bogato iskustvo i znanje s aspekta terenske sedimentologije. U dana\u0161nje vrijeme na\u0161a istra\u017eivanja provode se modernim analiti\u010dkim tehnikama u suradnji sa znanstvenicima u Hrvatskoj i inozemstvu. Istra\u017eivanja su interdisciplinarna i povezana s istra\u017eiva\u010dkim i stru\u010dnim programima Hrvatskog geolo\u0161kog instituta koji su financirani putem doma\u0107ih i inozemnih znanstvenih i stru\u010dnih fondova,\u00a0 uklju\u010duju\u0107i i tr\u017ei\u0161ne projekte. Obzirom da je veliki dio ozemlja RH gra\u0111en od raznih tipova sedimentnih stijena i sedimenata to je odredilo prioritete i razvoj metoda.<\/p>\n

U okviru Zavoda za geologiju kao alat\u00a0 u sedimentolo\u0161kim istra\u017eivanjima koriste se sljede\u0107e tehnike i metode:
\u2022 petrografsko-mineralo\u0161ka mikroskopska analiza izbrusaka sedimentnih stijena
\u2022 mineralo\u0161ka mikroskopska analiza sastava lake i te\u0161ke mineralne frakcije (iz nevezanih i vezanih sedimenata) \u2013 analiza provenijencije
\u2022 XRD analiza pra\u0161kastih cjelovitih uzoraka i analiza minerala glina pomo\u0107u standardnih testova (kvalitativna i semikvantitativna)
\u2022 analiza skeniraju\u0107im elektronskim mikroskopom
\u2022 kalcimetrija (kompleksometrijsko odre\u0111ivanje sastava karbonata i volumetrijska kalcimetrija Scheiblerovom metodom)
\u2022 granulometrija metodama mokrog sijanja, areometriranja i laserskim difraktometrom
\u2022 rezanje uzoraka, priprema mikropetrografskih preparata, priprema vakuumsko impregniranih preparata slabo vezanih stijena i sedimenata, drobljenje uzoraka i separacija te\u0161kim teku\u0107inama<\/p>\n

 <\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”3.27.4″ text_font=”||||||||” header_font=”||||||||” header_5_font=”||||||||” header_5_text_color=”#666666″ text_orientation=”justified” custom_padding=”||”]<\/p>\n

Mineralo\u0161ko – kemijska istra\u017eivanja<\/h5>\n

U Zavodu za geologiju rade se mikrofiziografske analize <\/strong>na polarizacijskom mikroskopu \u00a0<\/strong>koje obuhva\u0107aju: opti\u010dka istra\u017eivanja i odredbu minerala, modalni mineralni sastav, modalni sastav te\u0161ke i lake mineralne frakcije, mineralne parageneze, strukturu i teksturu stijena, mikrostrukturne deformacije u stijeni te mikroskopsku odredbu stijene.<\/p>\n

U laboratoriju Zavoda za geologiju odre\u0111uje se kemijski sastav razli\u010ditih vrsta \u010dvrstih i rastresitih uzoraka pri \u010demu se koriste metode kao \u0161to su gravimetrija, titracija, atomska apsorpcijska spektroskopija (AAS), plamena fotometrija te spektrofotometrija.\u00a0 Osim kemijskog sastava, mogu\u0107e je odrediti vlagu, kiselost odnosno lu\u017enatost (pH vrijednost) uzoraka, Eh vrijednost, odrediti organsku tvar te gubitak \u017earenjem. Udio karbonata u uzorcima odre\u0111uje se kalcimetrijom, a na cijelom uzorku i na jednoj frakciji mogu\u0107e je odrediti kapacitet kationske izmjene pomo\u0107u Cu(trien) kompleksa (CEC \u2013Cation exchange capacity<\/em>).<\/p>\n

 <\/p>\n

[\/et_pb_text][et_pb_text _builder_version=”3.27.4″ text_font=”||||||||” header_font=”||||||||” header_5_font=”||||||||” header_5_text_color=”#666666″ text_orientation=”justified” custom_padding=”||”]<\/p>\n

Geokemijska istra\u017eivanja<\/h5>\n

Geokemijska istra\u017eivanja su istra\u017eivanja kemijskog sastava Zemljine litosfere, atmosfere i hidrosfere, kao i procesa koji na nj utje\u010du. Razvojem svemirske tehnologije, geokemijska istra\u017eivanja provode se i izvan Zemlje, pogotovo na ostalim planetima Sun\u010deva sustava.<\/p>\n

Iako tradicionalno usmjerena ka istra\u017eivanju mineralnih sirovina, u dana\u0161nje vrijeme geokemijska se istra\u017eivanja sve vi\u0161e ve\u017eu za pra\u0107enje stanja i o\u010duvanje okoli\u0161a. U tu svrhu, prostorni se geokemijski podaci u geoinformacijskim sustavima (GIS) povezuju u baze podataka, iz \u010dega nastaju geokemijske karte i atlasi koji su potreba, a sve vi\u0161e i standard nacionalnih programa odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n

Geokemijska komponenta nezaobilazna je sastavnica i mnogih drugih istra\u017eivanja, primjerice geotermalnih, u kojima kemijski sastav vode pru\u017ea informacije o temperaturi i ostalim svojstvima spremnika, te uvjetima u kojima geotermalna voda nastaje. Jednako vrijedi i za stijene, kod kojih je izu\u010davanjem kemijskog sastava mogu\u0107e, primjerice, odrediti uvjete u kojima je stijena nastala. Geokemija je danas nezaobilazan segment ve\u0107ine istra\u017eivanja u geologiji, ali i u ostalim manje povezanim znanostima, kao primjerice u arheologiji ili forenzici.<\/p>\n

 <\/p>\n

[\/et_pb_text][\/et_pb_column][et_pb_column type=”1_2″ _builder_version=”3.25″ custom_padding=”|||” custom_padding__hover=”|||”][et_pb_text _builder_version=”3.27.4″ text_font=”||||||||” header_font=”||||||||” header_5_font=”||||||||” header_5_text_color=”#666666″ text_orientation=”justified” custom_padding=”||”]<\/p>\n

Geolo\u0161ke karte<\/h5>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

OSNOVNA GEOLO\u0160KA KARTA (OGK) RH 1: 50 000<\/strong><\/em><\/p>\n

Osnovna geolo\u0161ka karta (OGK) RH 1:50.000 <\/a>\u010dini nu\u017ean temelj za sve ostale namjenske geolo\u0161ke karte koje se izra\u0111uju u HGI-u, kao i za istra\u017eivanja na razini primijenjene geologije, pri \u010demu se interdisciplinarnim pristupom izrade tematskih karata i objavljivanja znanstvenih radova pove\u0107ava transfer znanja unutar geolo\u0161kih disciplina i srodnih specijalnosti. OGK je metodolo\u0161ki temeljena na formacijskoj (litofacijesnoj) analizi, odnosno litostratigrafskoj podjeli stijena \u0161to omogu\u0107uje kvalitetno definiranje potencijalnih mineralnih sirovina (razvoj gospodarstva), odvajanje propusnih od manje propusnih stijena (vodni resursi), objektivniju procjenu geolo\u0161kih hazarda (odr\u017eivi razvoj infrastrukture i naselja), te dobivanje boljeg temelja za interpretaciju dubinske geolo\u0161ke gra\u0111e (karte podmorja, seizmi\u010dki hazardi, istra\u017eivanje ugljikovodika i skladi\u0161tenje CO2). Osim toga, rezultati istra\u017eivanja, prvenstveno novi listovi OGK RH, koriste se i za unaprje\u0111ivanje geoturizma kroz ure\u0111enje\u00a0 popularnih geolo\u0161kih lokaliteta i geostaza. Znanstvena razina istra\u017eivanja na OGK unapre\u0111uje se i kroz srodne znanstvene projekte s ciljem objavljivanja znanstvenih radova i izrade doktorata, te postdoktorskih istra\u017eivanja.<\/p>\n

Geolo\u0161ka karta omogu\u0107ava najbolji uvid u geolo\u0161ku gra\u0111u nekog podru\u010dja te prikazuje stupanj razvoja geolo\u0161ke struke kao i razinu znanstvenih spoznaja u odre\u0111enom povijesnom razdoblju. U dana\u0161nje vrijeme geolo\u0161ka, litostratigrafska karta predstavlja multidisciplinarno znanstveno djelo, za izradu kojeg se ve\u0107 tijekom terenskih istra\u017eivanja primjenjuju recentne spoznaje iz svih grana geologije: stratigrafije, paleontologije, petrologije, mineralogije, sedimentologije, tektonike, geomorfologije, geokemije, paleoklimatologije i dr., pa njezina izrada zahtjeva timski rad. U okviru izrade\u00a0 karte stje\u010du se akademska zvanja i dobivaju novi znanstveni prinosi iz svih geolo\u0161kih disciplina koji se objavljuju putem znanstvenih radova.<\/p>\n

Prioritetna tema projekta je izrada litostratigrafske (formacijske) karte za potrebe:<\/p>\n

    \n
  1. istra\u017eivanja kriti\u010dnih minerala\/industrijskih minerala\/AG-kamena<\/li>\n
  2. izrade karata hazarda<\/li>\n
  3. osiguravanja (ili pobolj\u0161anje) i za\u0161titu lokalne vodoopskrbe<\/li>\n
  4. istra\u017eivanja ugljikovodika<\/li>\n
  5. istra\u017eivanja geotermalne energije<\/li>\n
  6. pove\u0107anja energetske u\u010dinkovitosti<\/li>\n
  7. skladi\u0161tenja opasnog otpada<\/li>\n
  8. izrade prostornih i drugih planova<\/li>\n
  9. unaprje\u0111ivanja geoturizma i dr.<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

    GEOKEMIJSKA KARTA (OGkK) RH 1: 50 000<\/strong><\/em><\/p>\n

    Geokemijska karta (OGkK) RH 1:50.000<\/a> drugi je temeljni projekt koji se kontinuirano provodi na Zavodu. Cilj geokemijskih istra\u017eivanja je dati temeljne koncentracije kemijskih elemenata u raznovrsnim geolo\u0161kim medijima radi utvr\u0111ivanja stanja u okoli\u0161u i utjecaja na ljudsko zdravlje.<\/p>\n

    Prioritetne teme:<\/p>\n

      \n
    1. a) Regionalna geokemijska istra\u017eivanja koja se baziraju na geokemijskoj analizi tala, recentnih vodoto\u010dnih sedimenata, humusa i stijena i va\u017ena su za razumijevanje okoli\u0161a te za mjerenje njegovih promjena, bilo da su one nastale djelovanjem \u010dovjeka (antropogeni input) ili prirodno. Osnovni povr\u0161inski geokemijski podatci omogu\u0107avaju nam modeliranje migracije kemijskih elemenata i daju nam referentne to\u010dke za dugotrajniji monitoring.<\/li>\n
    2. b) Sekvestracija ugljika \u0161to obuhva\u0107a karakterizaciju i pra\u0107enje biogeokemijskih procesa organske tvari u tlima, istra\u017eivanja recentnih sedimenata, kako vodoto\u010dnih i naplavinskih, tako i estuarijskih i morskih sedimenata kao posljedice klimatskih promjena i kori\u0161tenja zemlji\u0161ta. Ova istra\u017eivanja su djelomi\u010dno financirana (2015. i 2016. godina) kroz projekt \u201ePromjene zaliha organskog ugljika u tlima RH\u201c koje financira Agencija za za\u0161titu okoli\u0161a.<\/li>\n
    3. c) Geokemija urbanih podru\u010dja koja je izuzetno zna\u010dajna budu\u0107i zbog velikog antropogenog utjecaja na okoli\u0161 u urbanim cjelinama postoji opasnost za ljudsko zdravlje u tim podru\u010djima, a poznavanje sadr\u017eaja kemijskih elemenata u okoli\u0161u je neophodna za prevenciju odnosno za\u0161titu. Osim toga urbana geokemijska istra\u017eivanja zna\u010dajna su i za razvoj zakonske regulative koja propisuje grani\u010dne koncentracije pojedinih one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih supstanci.<\/li>\n<\/ol>\n

      Za potpuno definiranje gospodarskog potencijala pojedine litostratigrafske jedinice (procjena potencijalnosti na mineralne sirovine) neophodna je i njena geokemijska karakterizacija tj. kemijska analiza elemenata \u010dime su ova dva temeljna projekta usko povezana posebice kad se zahtijeva hitna procjena geolo\u0161ko-geokemijskog potencijala stijenskih tijela glede njihove eksploatacije kao mineralne sirovine.<\/p>\n

       <\/p>\n

      [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      TEMELJNA GEOLO\u0160KA ISTRA\u017dIVANJARegionalna istra\u017eivanja  Paleontolo\u0161ka istra\u017eivanja Informacije proiza\u0161le iz paleontolo\u0161kih istra\u017eivanja koriste se za lokalne i regionalne korelacije naslaga, kao i za razumijevanje uvjeta talo\u017eenja, te poma\u017eu u rje\u0161avanju problema utjecaja dana\u0161njih promjena na klimu i okoli\u0161e. Tako\u0111er su nazaobilazna u geolo\u0161kom kartiranju, ali i istra\u017eivanjima ugljikovodika za potrebe naftnih kompanija. Paleontolozi Zavoda su specijalisti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-29026","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/29026","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=29026"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/29026\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29030,"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/29026\/revisions\/29030"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.hgi-cgs.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=29026"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}