Home > Institut > Aktualno : Pojava klizišta

Pojava klizišta

dipl.ing.geol. Željko Miklin


 

Novo nastale nestabilnosti na području podsljemenske zone ograničene su na klizišta, odrone i u manjoj mjeri na jaružanja. Glavni fizičko-geološki procesi događaju se u zoni trošenja, dakle u glinovitim naslagama pokrivača i trošnoj zoni podloge. Međutim, zone niskih posmičnih čvrstoća mogu se naći u bilo kojoj litostratigrafskoj jedinici koja sadrži gline ili glinovite lamine i proslojke.
Da neki teren postane nestabilan moraju biti zdovoljena tri osnovna faktora:
     - geološka građa terena
     - nagib terena
     - iskoristivost terena
Da se klizište aktivira mora postojati okidač koji u trenutku prelazi stabilnost padine i posmične čvrstoće se svedu na 0 (nema posmične čvrstoće). Postoje nekoliko faktora okidača:
     - obilne padaline (slučaj koji je kod nas ovih dana)
     - potresi
     - zasijecanje padine (zbog izgradnje, cesta, vodovoda, plinovoda izgradnje drugih objekata)

 

Pojašnjenja


Geološka građa podsljemenske zone obilježena je nalijeganjem neogenskih naslaga na starije stijene trupa Medvednice. U području masovnog pojavljivanja nestabilnih padina i klizišta dominiraju tri stratigrafska člana: najmlađi članovi miocena - donji i gornji pont (M17 i M27) te pliokvartarne naslage ( Pl,Q) koje su mjestimice zastrte kopnenim praporom (l Q1). Donjopontske naslage zastupljene su pretežno glinovitim laporima, dok se gornjopontske - Rhomboidea naslage, sastoje od glinovito pjeskovitih lapora i glina s postupnim prijelazom u slabo vezane do nevezane siltne pijeske i pjeskovite siltove. Naslage tvore kontinuirani pojas u podlozi pliokvartarnih taložina i blago su nagnute prema jugu i jug jugoistoku. Pliokvartarne tvorevine taložene su na erodiranu podlogu, a ploha paleoreljefa općenito je nagnuta prema jugu i jug jugoistoku. Pliokvartarne taložine heterogenog su sastava - uglavnom prašinasta glina s lećama pjeskovitog šljunka, koji je mjestimice bazalni član. Pripisuje im se proluvijalno, proluvijalno-fluvijalno, fluvijalno, i fluvijalno-jezersko podrijetlo. Općenito, zadebljavaju prema jugu, a najveća probušena debljina iznosi im 65m na mjestu gdje su i vrlo podrobno opisane (Polak, 1978). Svakako valja navesti da je za ponašanje tih naslaga značajno postojanje bujajućih minerala (Slovenec & Šiftar, 1991). Najbrojnija su klizišta u području miocenskih (M71-2) i pliokvartarnih (Pl,Q) naslaga, koje čine usku podsljemensku zonu izgrađenu od lapora i glina.
Izradom detaljne inženjerskogeološke karte (DIGK) podsljemenske urbanizirane zone iz 2007.godine (Hrvatski geološki institut) registrirano je 707 klizišta. Pojava klizišta je svakodnevna pojava tako je 2011. godine DIGK dopunjena sa još 78 klizišta te je do neki dan katastar klizišta iznosio 785 registriranih klizišta.
Unatrag nekoliko dana pojavilo se preko pedesetak klizišta koje treba registrirati i uklopiti u katastar klizišta.


geološka karta

Slika 1. Geološka karta

 

karta klizišta

Slika 2. Karta klizišta : crveno - aktivna klizišta; ljubičasto – inicijalno klizište; žuto – umirena klizišta; zeleno – sanirano klizište

 

gustoća klizišta

Slika 3. Pojednostavljena karta gustoće klizišta na podsljemenskom urbaniziranom dijelu Grada Zagreba

 

Za nagib terena načinjena je karta nagiba za podsljemensko područje. Karta nagiba terena jedna je od osnovnih faktorskih karata i iz nje se dobije srednji nagib terena. Za izradu karte zadane su četiri kategorije nagiba:
     - zaravnjeni tereni s nagibom                 od 0-50°       prikazani su zeleno,
     - blago nagnuti tereni s nagibom           od 5-120°     prikazani žuto,
     - nagnuti tereni s nagibom                     od 12-320°   prikazani narančasto,
     - strme padine i strmci s nagibom          od > 320°     su tamno smeđi.
Za izradu karate nagiba terena koristio se programski paket ARC INFO. Karta nagiba izrađena je u mjerilu 1:25 000.

karta nagiba

Slika 4. Karta nagiba

 

Iskoristivost terena na području grada Zagreba zbog svoje intenzivne naseljenosti potrebno je znati postojanje poljoprivrednog zemljišta, šuma, oranica, vodna područja... Upravo stoga načinili smo kartu iskoristivosti terena prema programu CORINE Land Cover. Prema tom programu teren je podijeljen u pet klasa:
     - Umjetne površine
     - Poljodjelska područja
     - Šume i poluprirodna
     - Vlažna područja
     - Vodene površine

 

Okidači postanka klizišta

- OBILNE PADALINE – nemogućnost prihvata oborinskih voda, uslijed saturiranosti stijena (tla) vodom.

 

- POTRESI - Prema spoznajama grad Zagreb je unutar seizmički najaktivnije zone unutrašnjeg dijela Hrvatske. To je poznato zagrebačko epicentralno područje u kojem su potresi posljedica sučeljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedničko-kalničkog pružanja”. U Hrvatskoj, to je zona koja zahvaća sjeverne obronke Bilogore, Kalnik, Ivanščicu, Medvednicu, Vukomeričke gorice i Žumberačku goru. Prema grupiranju žarišta potresa, u Zagrebu i najbližoj okolici mogu se izdvojiti ovi lokaliteti:
     - Medvednica,
     - Žumberačka gora,
     - Pokuplje,
     - Kalnik,
     - Ivanščica i Zagorje,
     - sjeverni dio Bilogore.
Za podsljemensku zonu značajni su potresi s epicentrom u Medvednici. Ujedno su to i najjači potresi koji su se do sada dogodili u zagrebačkom epicentralnom području. Općenito, najveći broj i najjači potresi vezani su uz južne obronke Medvednice, a neki od njih imali su žarište i od Podsuseda do Zeline. U seizmički najaktivnijem dijelu Medvednice, oko mjesta Kašina i Planina, bilo je žarište najjačeg potresa 9. studenog 1880. Maksimalni intenzitet u epicentru i najbližoj okolici procijenjen je na IX stupnjeva MCS, a u ostalom dijelu grada Zagreba na VIII stupnjeva MCS. Procijenjeno je da bi magnituda tog potresa mogla biti oko M = 6,0 - 6,5. Uz isti lokalitet vezana su još dva jaka potresa: 17. prosinca 1905. ( I0= VII-VIII stupnjeva MCS, M = 5,6) i 2. siječnja 1906. (I0 = VIII stupnjeva MCS, M = 6,1). Ovim kvantitativnim pokazateljima seizmičke aktivnosti u Medvednici moglo bi se dodati još i ovo:
      a)    uz jake potrese redovito se javlja i mnoštvo naknadnih slabijih potresa, pa i njihov kumulativni učinak može biti značajan;
      b)    kako se razmatrano područje od Podsuseda do Zeline nalazi u zoni rasjeda, moguće su i pukotine u tlu uzrokovane pomacima duž rasjeda;
      c)    najčešće su se jaki potresi u Medvednici događali u kasnu jesen, zimi i u proljeće, odnosno kada je površina tla raskvašena od padalina pa i efekti potresa zbog toga mogu biti jači.

Model klizišta aktiviranog potresom (Muzej klizišta, Japan)

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 

- ZASJECANJE PADINE - Po Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba (GUP) definirani su kriteriji stabilnosti na padinama. Prenošenje opterećenja od planiranih objekata na tlo ne predstavlja ograničavajući faktor u realiziranju predviđenih namjena površina. Radi toga, propisano je da se mikrozonacija područja "Podsljemenske urbanizirane zone" provodi po kriteriju stabilnosti na klizanje, uvrštavanjem ograničenih površina u jednu od četiri kategorije stabilnosti koje su opisane u «Projektu kompleksnih geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja na području Grada Zagreba» (Ortolan & sur. 2000.) i propisane odredbama "Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba" (Službeni glasnik Grada Zagreba, godina XLVI, broj 8, od 17. svibnja 2001. godine). Geotehničkom mikrozonacijom (kategorizacijom) izdvajaju se jednakovrijedne zone u smislu sličnih uvjeta za urbanizaciju. S geotehničkog aspekta je to kriterij stabilnosti.
      I.   STABILNI TERENI su područja stabilna u prirodnim uvjetima i uvjetima građenja građevina. Posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrđuju se uvjeti temeljenja građevina na temelju geotehničkih istražnih radova;
      II.   UVJETNO STABILNE PADINE su područja stabilna u prirodnim uvjetima. Prilikom građenja građevina te padine mogu postati nestabilne uslijed nepažljivog rada. Temeljem geotehničkih istražnih radova odredit će se posebni geotehnički uvjeti. Posebni geotehnički uvjeti su, u pravilu, uvjeti građenja na padini i uvjeti temeljenja građevine;
      III.   UVJETNO NESTABILNE PADINE su područja na kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili na neki drugi način otežavaju i privremeno onemogućuju privođenje zemljišta izgradnji, te su bez vidljivih znakova nestabilnosti. Na tim područjima može se graditi kada se uklone uzroci koji otežavaju i privremeno onemogućuju gradnju što se postiže preventivnim mjerama za sanaciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju terena odredit će se nakon obavljenih detaljnih geotehničkih istraživanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehničkih istraživanja utvrdit će se posebni geotehnički uvjeti;
      IV.   NESTABILNE PADINE su područja zahvaćena klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma duž kojih su parametri posmične čvrstoće pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane zone sloma u padini, tektonskog podrijetla). Detaljnim geotehničkim istraživanjima propisat će se uvjeti za prethodnu sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slično). Sanacija terena može se provoditi i na način da planirane građevine čine dio sanacijskih mjera tako da uvjeti za sanaciju terena sadržavaju posebne geotehničke uvjete za gradnju građevina;


Objašnjenje uzroka pojave pedesetak novih aktualnih zagrebačkih klizišta možete pročitati i na Tportal.hr na sljedećem linku: Živite li i vi na klizištu?

 

 

Za sve detaljnije informacije o klizištima i pojave novih klizišta vezanih uz trenutne vremenske uvjete možete se obratiti dipl.ing.geol. Željku Miklinu na zeljko.miklin@hgi-cgs.hr.