Home > Institut > kongres > Drugi o kongresu

Što kažu o 4. Hrvatskom geološkom kongresu

Damir Lacković 
Hrvatski prirodoslovni muzej - Zagreb

Imam neke primjedbe odnosno prijedloge za budući kongres. Predlažem da se kongresni dio produži na barem 3 dana kako bi se što je moguće vise smanjila preklapanja predavanja. Naime, puno je ljudi imalo primjedbe da ne mogu biti na dva predavanja koja se odvijaju istovremeno. Kako je to nacionalni geološki kongres a ne specijalizirani (hidrogeološki, sedimentološki i sl.) mislim da većinu ljudi zanimaju i predavanja koja nisu iz njihove uske specijalnosti, nego su dio općeg geološkog znanja o geologiji Hrvatske. Drugi prijedlog je da se posteri pokušaju izložiti na mjestu gdje ce moći biti izloženi tijekom čitavog kongresa, kako bi zainteresirani mogli pogledati neke postere na miru i čak se vratiti na njih kasnije, idealno mjesto mi se čini da je prostor gdje se ljudi okupljaju za vrijeme pauze (kava...) ukoliko je to moguće tako organizirati. Inače sve drugo je odlično.

kongres

Dr. sc. Špela Goričan
Paleontološki inštitut Ivana Rakovca, ZRC SAZU, Ljubljana

Zbog obećavajućih programa ekskurzija, te u želji da ponovno sretnemo hrvatske kolege, više se nas, slovenskih geologa odlučilo za sudjelovanje na 4. Hrvatskom geološkom kongresu u Šibeniku. I nije nam žao.
Za predkongresnu ekskurziju kroz Bosnu i Hercegovinu, te Hrvatsku je profesor Ivan Dragičević sa suradnicima priredio krasan presjek kroz sve tektonske jedinice Dinarida od Savsko-Vardarske zone do Jadransko-dinaridske karbonatne platforme, uključujući i neogenske slatkovodne bazene. U tri dana smo razgledali izbor najgrandioznijih izdanaka, koji bi očarali svakoga tko se zanima za regionalnu geologiju Dinarida. Mi smo svakako bili najviše oduševljeni ofiolitima i metamorfnim Srednjebosanskim škriljavim gorjem, zbog toga što ekvivalente tih zona u Sloveniji nemamo. I još nešto, što lako mogu potvrditi svi sudionici ekskurzije: kulinarska ponuda na trasi između Doboja i Sinja je vrhunska.
Na dvodnevnoj postkongresnoj ekskurziji je profesor Ljubo Babić vodio manju skupinu sudionika kroz fliševe i molasu između Drniša i Maslenice. Program je bio odlično koncipiran, tako da smo razgledali cijeli razvoj paleogenskog foreland bazena od baze fliša do aluvijalnih konglomerata u najvišem dijelu prominskih naslaga. Ekskurzija je bila prava sedimentološka poslastica. Vidjeli smo 17 zaista lijepih profila, a vremena za gubljenje nije bilo. Neki lokaliteti s ove ekskurzije su već opisani u literaturi, dok su drugi po prvi puta predstavljeni u vodiču šibenskog kongresa. Međunarodna geološka zajednica bi svakako željela da uskoro bude objavljen i integralni prikaz razvoja ovog foreland bazena u nekom široko dostupnom znanstvenom časopisu ili monografiji.
Središnji dio susreta bio je kongres u hotelskom naselju Solaris. Na kongresu je sudjelovalo oko 300 sudionika, koji su u samo dva dana predstavili 78 predavanja i 151 poster. Slažemo se s prijedlogom gospodina Lackovića (objavljen na ovoj web stranici), da bi bilo bolje kada bi program trajao jedan dan dulje. Prije svega bi željeli da je o svom radu predavalo više studenata poslijediplomskog studija, koji su na kongresu uglavnom objesili postere, pa su zato njihovi rezultati premalo opaženi.
Tematski je kongres pokrio sve bazične i aplikativne grane geologije. Na mene je najveći utisak ostavio napredak promociji geologije. Iznenađena sam bila velikim brojem objekata geološke baštine, koji su u Hrvatskoj već uređeni na način da su privlačni domaćim i stranim turistima, te upotrebljivi u edukativne svrhe. Geopark Papuk je još 2007. godine formalno priključen Europskoj mreži geoparkova pod okriljem UNESCO-a. U Sloveniji već neko vrijeme nastojimo da bi takav status dobili rudnici Idrija i Mežica sa širom okolicom, ali nam to još nije uspjelo.
Iako je posao na kongresu bio naporan (program je trajao od 8h ujutro do 7h navečer), našli smo vremena i za druženje i prijateljske razgovore – o geologiji, budućim suradnjama, te o svim mogućim negeološkim temama. Veselom raspoloženju je u četvrtak navečer pomogla i odlična svečana večera, a još bolje plesna muzika do ranih jutarnjih sati.
Organizatorima čestitamo na besprijekornoj organizaciji kongresa i ekskurzija! Veseli nas da su, na svečanosti zatvaranja kongresa, hrvatski kolege odlučili da iduće kongrese organiziraju češće, ne samo svaku petu godinu. Jedva čekamo idući Hrvatski geološki kongres, nadamo se već 2013. godine.

ekskurzija A1

Dr.sc. Miron Kovačić
Hrvatski geološki institut, Zagreb

Prošlo je već podosta vremena od održavanja 4. Hrvatskog geološkog kongresa u Šibeniku, no zahvaljujući uređivanju web stranice i prepiske s kolegama s kojima sam tamo bio još su mi sva događanja u živom sjećanju. Uobičajeno je da se na geološki kongres zaboravi ubrzo nakon njegova održavanja, što je svakako šteta jer u njega se ulaže mnogo, mnogo truda organizatora, pa i sudionika. Sa željom da kongres ne padne u zaborav tako brzo te da ostane trajno zabilježen na mediju koji je dostupan svim zainteresiranima, uspio sam potaknuti nekoliko kolegica i kolega da mi pošalju svoje priloge o tom događaju. Veseli me da među geolozima još ima takvih koji su spremni dragovoljno i besplatno učiniti nešto korisno za našu struku. Vjerujem da takvih ima još i da će se uskoro javiti sa svojim prilozima.

Što se tiče ocjene kongresa, pridružujem se onima koji ga ocjenjuju vrlo dobrim. Organizacija nije nigdje zapinjala, sve se ostvarivalo po programu. Program se tijekom dva dana odvijao od ranih jutarnjih do večernjih sati i to u dvije sekcije i na prezentacijama postera. Zbog tako zbijenog programa mnogi nisu stigli vidjeti sve što su željeli, a nije bilo vremena niti za obilazak prelijepog Šibenka. Osim toga, zbog nedostatka vremena nije se stiglo govoriti o nekim za geologe vrlo važnim temama. Primjerice, o Geološkom zakonu, Zakonu o znanosti, Zakonu o visokom školstvu, financiranju znanstvenih projekata,  položaju geološke struke u društvu, osnutku Geološke komore….

Od tri ekskurzije kojima sam nazočio moram izdvojiti  predkongresnu geološku ekskurziju kroz Dinaride Bosne i Hercegovine i Hrvatske (A1). Po svojoj kvaliteti ona je bila izvrsna, a da je prema ponuđenom programu to obećavala mnogi su naslutili pa su se za nju prijavili u velikom broju. Za ekskurziju na Kornate prijavilo se još više sudionika. Na žalost vrijeme nije bilo baš najbolje, putovalo se brodom više od 6 sati, a na otoku boravilo tek 45 minuta. Ipak, vjerujem da je većina sudionika ekskurzije bila zadovoljna, jer su vrijeme na brodu iskoristili za druženje.

S obzirom na zbijenost programa i meni se čini da bi bilo dobro da se trajanje kongresa produži na tri dana. Na taj način našlo bi se vremena za poslijepodnevnu šetnju, odmor i više druženja te za održavanje okruglih stolova s vrlo važnim temama za geologe. Trebalo bi razmisliti i o podjeli rada u više sekcija čime bi se moglo dobiti vremena za neformalne aktivnosti. O učestalosti kongresa već je rečeno, no vrijedi ponoviti. Za struku bi bilo korisno da se kongresi odvijaju s manjom vremenskom distancom, primjerice svake treće godine.

sedra

Prof.dr.sc. Jadranka Sremac
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Geološki odsijek

Kao što smo i očekivali, 4. Hrvatski geološki kongres u Šibeniku okupio je veliki broj hrvatskih aktivnih geologa svih generacija, te, u skladu s dobrom starom tradicijom, i mnoge naše kolege i prijatelje iz susjednih država. Predavanja i posteri na kongresu bili su raznorodni  po problematici, pa i prema pristupu, tako da je svatko od nas mogao naći nešto zanimljivo za sebe.  Kvalitetne kongresne publikacije dobro su popratile skup, kako kroz opise trasa ekskurzija, tako i kroz knjigu sažetaka dostupnu u elektroničkom obliku. Uz vrlo zahtjevan program, organizacija je besprijekorno funkcionirala i zaslužuje svaku pohvalu. Mnogi moji kolege s velikim su oduševljenjem pričali o ekskurzijama, pa mi je bilo žao da, zbog drugih obveza, nisam bila s njima.
Ipak, pridružila bih se ocjeni  mojih kolega, od kojih su neke objavljene na ovoj stranici, da je vrijeme za razgledavanje postera  bilo nedostatno da se sve stigne pregledati. Također, zbog velikog zanimanja za predavanja, neke od dvorana nisu mogle primiti sve zainteresirane, a i vrijeme za raspravu nakon predavanja je bilo vrlo kratko. Jedno od mogućih rješenja za ovaj problem razmatrano je i na zaključnoj sjednici, kad je predloženo da se skrati razmak između dvaju kongresa, pa se nadamo da će se naše sljedeće strukovno druženje odvijati uz malo ležerniji program.