Inženjerskogeološka istraživanja

Inženjerska geologija je znanost posvećena istraživanju, proučavanju i rješavanju inženjerskih i okolišnih problema koji su posljedica interakcije između geoloških značajki i graditeljske djelatnosti čovjeka. Inženjerska geologija se također bavi predviđanjem i razvojem mjera zaštite od geoloških hazarda.

Inženjerskogeološka (IG) tematska skupina Hrvatskog geološkog instituta u sklopu svog rada znanstveno i stručno istražuje IG značajke prostora i na temelju njih izrađuje IG karte, popratne tumače i IG izvještaje u kojima je dana rasčlanba i prikladan prikaz IG odlika stijenske mase i tala, kao i egzogenetskih procesa i pojava. Temeljni zadatak skupine je izrada Osnovne inženjerskogeološke karte Republike Hrvatske. Osim izrade karte skupina radi na realizaciji međunarodnog istraživačkog projekta i intenzivno se bavi primijenjenim inženjerskogološkim istraživanjima za potrebe privrede.

Inženjerskogeološka istraživanja otvaraju i rješavaju znanstvene i stručne probleme iz područja inženjerske geologije (egzodinamički procesi, fizička i mehanička svojstva stijena i tla…) koristeći metode temeljnih geoloških disciplina, IG mjerenja in-situ i rezultate geofizičkih i laboratorijskih geotehničkih ispitivanja. Pažnja posvećena uočavanju i analizi uzroka i posljedica djelovanja raznih egzodinamičkih procesa i pojava (klizišta, erozija, jaružanje…) pridonosi njihovom poznavanju, a time i stvaranju uvjeta za odredbu vjerojatnosti određenih pojava u prostoru (procjene hazarda i rizika).

Rezultati inženjerskogeoloških istraživanja kao podloga geotehničkih projekata imaju direktnu primjenu kod prostornog planiranja, ocjene pogodnosti terena za izgradnju kapitalnih infrastrukturnih objekata, ili kod projektiranja u građevinarstvu, vodoprivredi, elektroprivredi, rudarstvu i drugdje. Samim tim, kao dio prirodnih osnova kod planiranja omogućuju razvoj i izgradnju Republike Hrvatske u skladu s geološkom sredinom i na taj način doprinose sigurnosti, trajnosti i ekonomičnosti objekata, a posebno zaštiti okoliša.

Inženjerskogeološka tematska skupina u sklopu suradnje s privredom pruža dragocjene informacije i znanja o prirodnim sustavima i ukazuje na mogućnosti njihovog korištenja. Infrastrukturni razvoj Države neminovno zahtijeva antropogene intervencije unutar prostora (koridori cesta, tuneli, novi željeznički pravci, pregradne brane hidroakumulacija i ostalo), pri čemu primjena spoznaja o IG značajkama prirodnih sustava i uska suradnja s prostornim planerima i projektantima predstavlja jedini način efikasnog djelovanja u prostoru i ključna je za osiguranje održivog razvoja i zaštite okoliša. Pokazalo se to u dosadašnjoj praksi kod odabira varijantnih rješenja trasa autocesta, lociranja tunela, mostova, vijadukata i ostalog.

Tijekom inženjerskogeoloških istraživanja nastoje se uvesti novi postupci i metode prikupljanja i obrade podataka. Nabavljaju se noviji i suvremeniji instrumenti za in-situ mjerenja, uzorkovanja i ispitivanja. U 2008. godini nabavljen je sustav za 3D snimanje diskontinuiteta (ShapeMatriX3D system), odnosno IG i geotehničkih parametara u stjenskoj masi (orijentacija, razmak, postojanost pukotina…). Taj sustav omogućuje brže i kvalitetnije prikupljanje brojnih podataka, što je posebno važno na nedostupnim mjestima na terenu (na visokim usjecima i zasjecima, te tunelima), a bazira se na fotogrametrijskim metodama stereo-parova i nove tehnologije računalne 3D vizualizacije („computer vision“). Kvantiteta prikupljenih podataka osigurava visoku statističku pouzdanost obrade i interpretacije osnovnih geometrijskih značajki diskontinuiteta.

Do kraja 2009. godine bit će završen inženjerskogeološki laboratorij čija je namjena definiranje IG značajki materijala stijena i tala za potrebe izrade OIGK. Laboratorij će omogućiti znanstveni rad u do sada slabije pokrivenom području iz domene inženjerske geologije i tehničke petrografije.