Home > Institut > Novosti > 4. Hrvatski geološki kongres > Ekskurzija B 2

Prikaz odabranih lokaliteta iz geološkog inženjerstva na području srednje Dalmacije i Like

Ekskurzija B 2

Tekst:  Staša Borović
Foto: Dr.sc. Miron Kovačić

Tema postkongresne ekskurzije B2 bila je prikazivanje odabranih lokaliteta s aspekta geološkog inženjerstva, hidrogeologije i geologije mineralnih sirovina na području Like i Dalmacije. Voditelji ekskurzije bili su Renato Buljan, Davor Pollak, Dražen Navratil, Josip Terzić, Željko Dedić, Ante Pavičić, Mladen Kuhta i Andrej Stroj, a prisustvovalo joj je 38 sudionika.

Prva točka ove ekskurzije bio je izvor Pantan kraj Trogira. Na samoj lokaciji nije bilo moguće dulje zadržavanje jer je počeo pljusak prejak čak i za nas geologe. Ovdje smo doznali mehanizam funkcioniranja izvora, kao i vrulja Arbanije i Slatine te izvora Slanca koji pripadaju istom hidrauličkom sustavu te glavne probleme koji sprječavaju zahvat vode na Pantanu za potrebe vodoopskrbe Trogira. Kao najveća, i za sad nepremostiva, prepreka istaknuta je zaslanjenost izvora veći dio godine, a u novije vrijeme i trogirski deponij komunalnog otpada  u bliskom zaleđu Pantana.

Zatim smo se upoznali s projektom Eko Kaštelanski zaljev čiji je cilj pročišćavanje i zbrinjavanje otpadnih voda s područja Trogira, Kaštela i Čiova kako se one ne bi više ispuštale u zatvoreni Kaštelanski zaljev. Voda će se nizom crpnih stanica voditi do kolektora i pročišćivača u Divuljama, a nakon toga hidrotehničkim tunelom po morskom dnu i kroz Čiovo na otvoreno more. Naši kolege radili su za ovaj projekt inženjerskogeološke podloge geotehničkih elaborata.

Sljedeća je točka bio Cemexov kamenolom ponad Kaštelanskog zaljeva. U kamenolomu se vidi otvoreni izdanak kompleksa klastičnih naslaga fliša visine 220m. Naslage su podijeljene u šest litoloških jedinica unutar kojih su definirane inženjerskogeološke značajke potrebne za geotehnički projekt stabilnosti kosina. Prezentirani su rezultati fizičko – mehaničkih ispitivanja intaktnih uzoraka i stjenskih masa preko geološkog indeksa čvrstoće. U ovom eksploatacijskom polju vadi se mineralna sirovina za proizvodnju cementa: vapnenački lapor s idealnim omjerom kalcita (74,5%) i silikata (ostatak).

O mineralnim sirovinama bilo je riječi i na točki Slane Stine kod Sinja. Tamo smo razgledali gornjopermske evaporitne naslage gipsa i anhidrita nastale u peritajdal nom sabkha okolišu. Razlikuju se dvije vrste naslaga različitih fizičko – mehaničkih obilježja: evaporiti i jalovina u krovini. U kamenolomu se eksploatira gips za potrebe domaće industrije cementa. Karakteristika ovog ležišta su višestruke dehidratacije i hidratacije gipsa i anhidrita pri čemu se volumen stijene povećava do 38% što je praćeno nastankom dijapira.

Iz Sinjskog polja krenuli smo put Kninskog gdje smo se upoznali s genezom doline Krčića i slapa kojim ona završava te izvorištem rijeke Krke nedaleko od Knina. Oni su morfološki razvijeni tijekom rissa i würma i njihovih interglacijala. Izvorište Krke je genetski mlađe od doline Krke i brojnih izdašnih izvora na istočnom rubu Kninskog polja. Prilikom našeg posjeta smo, nažalost, mogli vidjeti samo slapište bez vode.

Posljednja točka ove ekskurzije bila je na vrelu Une, jednom od najvećih krških vrela u Hrvatskoj. Speleoronilački je istraženo do 205 m dubine, a nalazi se u blizini kontkta s evaporitno – klastičnim kompleksom gornjeg perma. Vrelo karakteriziraju velike razlike u izdašnosti između malih i velikih voda (2.5 – 90.2 m3/s). Slijev izvorišta Une je slabo hidrogeološki istražen što je posljedica njegovog položaja daleko od centara naseljenosti pa nije bilo potrebe za korištenjem u vodoopskrbi.

Hrvatski geološki institut

HGI-CGS
Sachsova 2
P.O.Box 268
HR-10000 Zagreb

T: +385 1 6160 888
F: +385 1 6144 718

 

Knjiga sažetaka - Abstracts Book

abstracts