Home > Zavod za geologiju > Znanstveni projekti > Tektonska karta Republike Hrvatske

Tektonska karta Republike Hrvatske 1:300 000

Voditelj: dr. sc. Domagoj Jamičić

Projekt br: 0181008 i 181-1811096-3061

bora

Bora u karbonatnim stijenama Malog Lošinja.

Rad na projektu „Tektonska karta RH 1:300 000“ započeo je 2002. godine u području Slavonije i kontinuirano se nastavio tijekom idućih godina. Izrada tektonske karte je kontinuirani proces istraživanja koji je baziran na analizi strukturno-tektonskog sklopa pojedinih regionalnih područja. Karta je tematska po usmjerenju, a kompleksnost sadržaja ove karte uključio je strukturno-tektonske metode istraživanja i specijaliste tijekom njene izrade.

Panonski prostor

Za područje Panonskog bazena, na temelju ovih i dopunom podataka iz dosadašnjih osnovnih geoloških radova, ustanovilo se i potvrdilo, da je taj prostor oblikovan tijekom pet deformacijskih događaja. Prva tri događaja, tijekom predpaleozoika i paleozoika, prouzročila su i metamorfne promjene. Najstariji događaj vezan je za promijene u okviru bajkalske orogeneze kada su vulkanogeno-sedimentne stijene prekambrijske starosti intenzivno borane i metamorfozirane do srednjeg stupnja metamorfizma. Mlađi deformacijski događaj, praćen metamorfizmom srednjeg stupnja, odigrao se u vrijeme kaledonskih orogenetskih zbivanja. Slijedila je hercinska orogeneza tijekom koje dolazi do proboja granitskih stijena i promijena niskog stupnja metamorfizma. Krajem mezozoika, u području Panonskog bazena, značajni su laramijski pokreti u okviru alpinskih orogenetskih događaja. Karakterizirani su jakom kompresijom u smjeru istok-zapad pod čijim utjecajem se novo formirane strukture izdižu i intenzivno deformiraju s orijentacijama boranih oblika sjever-jug i istočne vergencije. Međutim, osnovno tektonsko obilježje, ovom prostoru, daju najmlađa tektonska kretanja koja su započela u srednjem miocenu i traju do kvartara. Stvorene su brojne plikativne strukture s čestom inverznom sukcesijom naslaga.

sinklinala

Polegla sinklinala (pružanja istok-zapad) u srednjotrijaskim dolomitima (kamenolom Velika)

Djelovanjem globalnog stresa, na približnom pravcu N-S, te zbog migracije karpatskog luka u smjeru istoka, sjeveroistoka tijekom neogena, dolinama Save i Drave formirani su rasjedi s desnim karakterom transporta. U međuprostoru između ta dva rasjeda oblikovan je set lijevih i desnih konjugiranih rasjeda, a deformacijske procese prati ekstenzija prostora u smjeru istok-zapad. Povećanjem kompresije lijevi rasjedi postali su dominantni i oni su preuzeli glavnu ulogu u oblikovanju tektonskog sklopa. Lijevim rasjedima odvojeni blokovi, nastavkom razmicanja uz desne rasjede dolinama Save i Drave, progradno rotiraju u prostoru oko vertikalne osi što dovodi do značajne kompresije unutar samih blokova. U početnim fazama rotacije blokova, u njihovim sjeveroistočnim dijelovima, otvaraju se duboki lomovi tako da u ovom dijelu panona nalazimo vulkanite otnang-karpatske, badenske i panonske starosti. Desna rotacija blokova dovela je i do međusobnog približavanja desnih rasjeda i sužavanja područja između Save i Drave što je izazvalo njihovo izdizanje i boranje s osima bora pružanja istok-zapad. Sužavanjem prostora bore su u početku oblikovane izdizanjem uz normalne rasjede koji, u kasnijim fazama, na sjevernim i sjeveroistočnim krilima bora, preko fleksurnih oblika prelaze u reverzne rasjede s približno sjevernom vergencijom. Nastavkom lijeve rotacije izdignutih oblika istočni dijelovi antiformi i sinformi se zatvaraju i prelaze u prebačene bore.

Jadranska karbonatna platforma

Krovinski dio polegle antiklinale pružanja SZ – JI u donjokrednim karbonatima. Usijek ceste kod Karlobaga.

Krovinski dio polegle antiklinale pružanja SZ – JI u donjokrednim karbonatima. Usijek ceste kod Karlobaga.

U području Velebita, Gorskog kotara, djelomično Istre te nekih otoka ustanovljeno je postojanje najmanje tri tektonska događaja koji su, svaki zasebno, ostavili strukture među kojima su najznačajniji rasjedi i borani oblici metarskih i dekametarskih dimenzija. Zapaženo je da najstarije borane strukture imaju približno pružanje sjever – jug (laramijska faza alpinske orogeneze), mlađe strukture su pružanja sjeverozapad – jugoistok (dinaridsko pružanje) a najmlađe istok – zapad (neotektonski događaj). Zapise ova tri tektonska događaja nalazimo na cijelom spomenutom području. Prateći rasjedni sustavi, nastali tijekom sva tri tektonska događaja, sadržavaju linearne zapise transporta na temelju kojih su izračunate i dobivene glavne osi stresa, za svaki tektonski događaj zasebno. Na području Jadranske karbonatne platforme, u vrijeme najmlađeg tektonskog događaja, prevladavaju rasjedi s desnim karakterom transporta. Oni koriste povoljnu orijentaciju predcrteža spram novog stresa kada se po reverznim rasjedima pružanja SZ – JI događa značajan desni transport ranije odvojenih blokova. Zapažena je i snažnija rotacija blokova u smjeru obratnom od kazaljke na satu, koja je posljedica razmicanja blokova uz spomenute desne rasjede.

antiklinala

Kosa antiklinala (pružanja istok-zapad) u gornjojurskim vapnencima (Kikova greda, Velebit)

pješčenjak

Rasjedi i pukotine u pješčenjacima obalnog područja otoka Raba.

pull-apart

Vlačne pukotine i „pull-apart“ oblici u vapnencima otoka M. Lošinja.