Home > Zavod za geologiju > Znanstveni projekti >Stratigrafija naslaga krede u okviru geodinamike jadranskog područja Hrvatske

Stratigrafija naslaga krede u okviru geodinamike jadranskog područja Hrvatske

Voditelj: dr. sc. Tvrtko Korbar

kabinetska istraživanja

terenska istraživanja

Istraživanja u okviru projekta započeta su 2007. godine. Voditelj projekta je dr. sc. Tvrtko Korbar (HGI, Zagreb), a suradnici su umirovljeni prof. dr. sc. Vladimir Jelaska (Zagreb), prof. dr. sc. Blanka Cvetko Tešović (GPZ, PMF, Sveučilište u Zagrebu) i prof. dr. sc. Bosiljka Glumac (Smith College, Northampton, Massachusets, SAD). Vanjski suradnik je prof. dr. sc. Thomas Steuber (The Petroleum Institute, Abu Dhabi, UAE). Od 2009. godine na projektu radi i znanstveni novak Mihovil Brlek, dipl. ing. geol. (HGI, Zagreb).

Stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede

Cilj projekta je unaprjeđivanje stratigrafije karbonatnih naslaga gornje krede jadranskog područja Hrvatske. Regionalna distribucija pojedinih litostratigrafskih jedinica odražava pojačanu sinsedimentacijsku, ali i snažnu post-krednu geodinamiku. Stoga poznavanje stratigrafije i rasprostranjenosti tih naslaga ima važnu ulogu pri rekonstrukciji regionalne geološke evolucije, koja je još uvijek predmet suprotstavljenih rasprava u recentnoj znanstvenoj literaturi.

Revizija tradicionalne biostratigrafije platformnih naslaga

slojevi krede

slojevi krede

Datiranjem odabranih stratigrafskih horizonata pomoću izotopa stroncija, omogućena je bolja korelacija gornjokrednih plitkovodnih karbonata na istraživanom području s razvojem istodobnih naslaga na globalnom planu. Ti rezultati potenciraju potrebu revizije tradicionalne biostratigrafije platformnih naslaga gornje krede šireg jadranskog područja koja se temelji uglavnom na rasponu pojavljivanja rudista i bentičkih foraminifera. U tom smislu potrebno je integrirati raspone pojavljivanja mikro i makrofosila. Daljnja primjena te metode omogućit će bolju regionalnu korelaciju i formiranje kvalitetnijeg kronostratigrafskog okvira za određivanje raspona pojavljivanja tih plitkovodnih organizama, kao i usporedbu s relevantnijim rasponima pojavljivanja planktonskih foraminifera.

Stabilni izotopi ugljika i kisika također su koristan korelacijski alat za pojedine horizonte krede na globalnom planu. Analizom izotopnih zapisa unutar odabranih slijedova naslaga na istraživanome području, omogućit će se bolja korelacija s regionalnim/globalnim geološkim događajima.

Naftnogeološka istraživanja jadranskog područja

područje istraživanja

Ekonomska korisnost takvih istraživanja očituje se prije svega u prognoziranju položaja naftnogeološki perspektivnih naslaga u podzemlju, što predstavlja temelj za koncipiranje usmjerenih naftnogeoloških istraživanja jadranskog područja. Definiranjem litostratigrafskih jedinica tijekom planiranih istraživanja, pojednostavit će se izrada buduće formacijske karte, koja je važan preduvjet za kvalitetno upravljanje prirodnim resursima i zaštitu okoliša tog područja.