Speleološka istraživanja

Speleološka istraživanja duboko su utkana u djelatnosti Hrvatskog geološkog instituta. Njihov početak veže se uz „Naredbu o ustrojstvo geografske sekcije i odbora za istraživanje špilja“ u Geologijskom povjerenstvu za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, odnosno današnjem Institutu, izdanu 31. srpnja 1910. godine. Utemeljitelj i prvi voditelj odbora bio je Dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger. Bila je to prva profesionalna speleološka udruga u Hrvatskoj. Premda je odbor prestao s radom 1914. godine imao je velike zasluge za razvoj i poticanje speleološke djelatnosti. Uz rad odbora vežu se i početci sustavnog istraživanja pojedinih krških predjela tada mladog geologa Dr. Josipa Poljaka, koji je 1922. godine obranio prvu doktorsku disertaciju obradom speleološke teme. Također je zanimljivo da u prvom svesku časopisa VIJESTI Geološkoga povjerenstva, objavljenom 1911. godine, iznoseći sastav SPELEOLOŠKOG odbora, Dragutin Gorjanović-Kramberger po prvi puta u javnu primjenu u Hrvatskoj uvodi riječ SPELEOLOGIJA, koja označava istraživanje krškog podzemlja, odnosno špilja i jama. Nakon prestanka rada odbora, te dužeg razdoblja obilježenog učestalim organizacijskim promjenama, speleološka istraživanja ponovo su uvedena u djelatnost Instituta 1959. godine zapošljavanjem Dr. Srećka Božičevića.
Speleološka istraživanja i danas imaju svoje mjesto u djelatnostima Instituta i čine značajan segment pri kompleksnom sagledavanju geološke, hidrogeološke i inženjerskogeološke problematike, ali i kao nužna pomoć pri rješavanju mnogih egzaktnih zahvata u našem kršu. Sustavna speleološka istraživanja izvedena u sklopu izrade hidrogeoloških studija najvećeg dijela krškog područja i danas čine temelj baze speleoloških podataka razvijene u sklopu geografskog informacijskog sustava koji podržava realizaciju projekata Osnovne hidrogeološke i inženjerskogeološke karte Republike Hrvatske.

Nalazi speleoloških istraživanja vrlo su značajna u području hidrogeologije, bilo da je riječ o prikupljanju fundamentalnih podataka vezanih uz genezu recentnih hidrogeoloških odnosa, dinamiku, stanje i zaštitu podzemnih voda, bilo da su dio praktičnih ispitivanja poput trasiranja podzemnih tokova ili probnih crpljenja.
Posebno je značajan doprinos speleoloških istraživanja pri rješavanju praktičnih problema pri gradnji većih infrastrukturnih objekata. Speleološke ekipe Zavoda za hidrogeologiju i inženjersku geologiju bile su aktivni sudionici projektiranja i izgradnje gotovo svih akumulacija, brana i hidrotehničkih tunela na području krša. Brojni su primjeri u kojima su ova istraživanja imala presudnu ulogu na izvođenje građevinskih zahvata ili sanaciju problema izazvanih nailaskom na veće podzemne prostore. U posljednjih nekoliko godina ove aktivnosti vezane su prvenstveno uz intenzivnu izgradnju cestovnih prometnica.
U proteklom su razdoblju djelatnici Zavoda za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, često surađujući s drugim organizacijama i speleološkim udrugama, sudjelovali na istraživanjima oko 1000 speleoloških objekata. Nalazi istraživanja obrađeni su u preko 250 stručnih elaborata, a objavljeno je više od 300 stručnih i znanstvenih radova, koji obrađuju speleološku problematiku. Fundus prikupljenih podataka značajno doprinosi razvoju osnovnih djelatnosti Instituta i geološke znanosti u cjelini, a posebno u domeni geološkog inženjerstva.