Osnovna geološka karta Republike Hrvatske 1:50 000

Voditelj: dr. sc. Marko Šparica

Projekt br: 181-1811096-1093

Zavod za geologiju započeo je izradu Osnovne geološke karte Republike Hrvatske (RH) mjerila 1:50.000 sredinom 80-ih godina, paralelno sa završnim radovima na Osnovnoj geološkoj karti mjerila 1:100.000. Na taj način je nastavljen slijed sustavnih geoloških istraživanja, kako glede geološke kartografije tako i neprekidnog znanstvenog i stručnog osposobljavanja vlastitih kadrova. Metodologija izvođenja projekta „Osnovna geološka karta 1:50.000“ podrazumijeva pripremne radove, terenska istraživanja, laboratorijska istraživanja te završne kabinetske radove. Tijekom pripremnih kabinetskih radova proučava se sva postojeća dokumentacija o području predviđenom za istraživanje.

Terenski radovi sastoje se od prospekcije, snimanja geoloških stupova i geološkog kartiranja. Zadatak terenske prospekcije je odabir najpovoljnijih profila za snimanje detaljnih geoloških stupova. Nakon terenske i laboratorijske obrade podataka prikupljenih tijekom snimanja stupova izdvajaju se litostratigrafske jedinice koje čine osnovu za geološko kartiranje na istraživanom području. Kartiranjem se utvrđuje prostorni raspored litostratigrafskih jedinica i njihov međusobni odnos. Uz to prikupljaju se i uzorci za paleontološke, sedimentološke, petrografske i kemijske analize. Završni kabinetski radovi sastoje se od analize svih prikupljenih podataka koji se sintetizirani prikazuju kroz geološku kartu u mjerilu 1:50.000.

Podatci proizašli iz terenskih istraživanja pohranjuju se u digitalni Terenski dnevnik koji je dio jedinstvenog Geološkog informacijskog sustava (GEOL_IS-a). Informatička obrada prikupljenih geoloških podataka uključuje njihovo standardno unošenje u bazu podataka – GEOL_IS i korištenje za izradu svih vrsta izviješća, studija i digitalnih karata. Redovitim unosom novih podataka baza je uvijek aktualna.

Složenost istraživanja koja se kroz različite znanstvene discipline provode na izradi Osnovne geološke karte 1:50.000 nacionalnog teritorija RH, zajednička je širem mediteransko-alpskom i panonskom prostoru. Zbog raznovrsnosti sadržaja geološke karte, tijekom njezine izrade uključene su različite metode i specijalnosti, što doprinosi povezivanju interesa fundamentalnih i usmjerenih geoloških istraživanja. Time se ostvaruje uska povezanost znanstvenog i obrazovnog rada, što omogućuje stručni i znanstveni razvoj istraživača i znanstvenih novaka uključenih u projekt.

Karta će u konačnici imati široku primjenu u srodnim prirodnim znanostima, nekim poljima tehničkih znanosti, poljoprivredi, šumarstvu, gospodarstvu i obrazovnom sustavu. Ona predstavlja osnovu za ocjenu sirovinske i energetske potencijalnosti određene regije ili cjelokupnog državnog teritorija, ali ujedno omogućava da se eliminiraju možebitne nerealne pretpostavke i planiranja, a istraživanja usmjeruju na persperktivne lokalitete i područja. Geološka karta je temelj za sva ostala detaljna i specijalistička geološka istraživanja, na primjer: hidrogeološka, inženjersko-geološka, naftnogeološka, lociranje pojava i ležišta mineralnih sirovina i dr. Ona je podloga i za izradu drugih specijalističkih karata, geofizičkih interpretacija, seizmotektonske rajonizacije, gradnje velikih infrastrukturnih i hidroenergetskih objekata i dr. Također ima neposrednu primjenu u izradi prostornih planova i zaštiti okoliša. S obzirom na raznoliku i vrlo složenu geološku problematiku RH, geološka istraživanja odnosno izrada geološke karte je podijeljena u dva različita prostora: Dinaridi (zapadna i južna Hrvatska, uključujući i čitavo jadransko područje RH) i Panon (središnja i sjeverna Hrvatska). U svezi sa specifičnim razvojima i odnosima stjenskih kompleksa unutar ovih prostora izdvojeno je 19 potprojekata odnosno zadataka. Do sada je glavnina istraživanja u području Dinarida obavljena u srednjodalmatinskom i kvarnerskom otočju, te u Istri. U panonskom prostoru pred završetkom su istraživanja na Medvednici, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u dijelu Slavonije.