Home > Zavod za mineralne sirovine > Istraživanje teških metala i organskih spojeva u sedimentu slivova na prostoru Istre i Sjeverne Dalmacije

Istraživanje teških metala i organskih spojeva u sedimentu slivova na prostoru Istre i Sjeverne Dalmacije

Poznavanje informacija o fizičko-kemijskim oblicima elemenata nužno je za poznavanje njihovog ponašanja u okolišu uključujući mobilnost, način kretanja i biodostupnost (Tack and Verloo, 1995). U istraživanju ponašanja teških metala načinjen je veliki pomak u posljednjih 10 godina, kada istraživači prelaze s jednostavnih istraživanja koja uključuju samo određivanje ukupne koncentracije metala na istraživanja frakcionacije metala. Pristup koji leži u pozadini sekvencijske ekstrakcije je, da kada se kemijski ekstrakanti primjene na uzorku sekvencijalno svaka slijedeća ekstrakcija u nizu otapa različite komponente. Kao rezultat dobivamo niz operacijski definiranih frakcija. [Kersten and Förstner, 1995] daju pregled  25 različitih sekvencijskih shema koje su bile u upotrebi od 1973. do 1993. Ova varijabilnost u primijenjenim shemama ima za posljedicu da je nemoguće usporediti podatke o frakcionaciji metala dobivenih u različitim istraživanjima. Kako bi se omogućila usporedba dobivenih rezultata, Quevauviller et al (1997) preporučio je upotrebu dobro definiranih postupaka prema strogim protokolima. Tijekom kasnih 80-ih European Community Bureau of Reference (BCR) a sada Standards, Measurements and Testing Program, inicirao je program istraživanja čiji cilj je bila izrada standardizirane sekvencijalne ekstrakcijske procedure čiji rezultat bi omogućio izradu certificiranih standarda (certified reference materials CRMs) za frakcionaciju metala ([Quevauviller et al., 1993 i URE 1993]). U ovoj metodi koriste se slijedeći ektrakanti: prvi (i) ekstrakcijski korak koristi CH3COOH (0.11 mol/l) uz oslobađanje izmjenjivog (exchangeable) udjela metala te udjela topljivog u vodi i kiselini (water and acid soluble), u drugom (ii) koraku koristi se NH2OHHCl (0.1 mol/l) kod pH 2 a rezultirajući ekstrakt daje udio metala u redukcijskoj (reducible) fazi,  npr. oksidi željeza i mangana, u trećem (iii) koraku tretiranjem uzoraka prvo s H2O2 (8.8 mol/ l) a zatim s CH3COONH4 (1 mol/l) kod pH 2 dobiva se udio metala vezan za oksidacijsku fazu tj. organsku materiju i sulfide (Whalley & Grant, 1994, Thomas et al., 1994). Standardizirana BCR sekvencijalna ekstrakcijska analiza u tri koraka napravljena je na temelju procedure koju su razvili [Salomons and Förstner, 1984], a koju su formalizirali (Quevauviller et al., 1994). Kao rezultat dobiven je standard jezerskog sedimenta (CRM 601) kojim je bilo moguće kontrolirati točnost sekvencijskih ekstrakcija po navedenom postupku u tri koraka (Quevauviller et al., 1997). U ovom istraživanju koristit će se modificirana BCR-ova sekvencijska ekstrakcijska analiza sa zlatotopkom. Koraci 1–3 definirani su prema metodi koju su dali Rauret i dr. 1999.
Vremenski plan izvršenja usluge prema aktivnostima podijeljen je u četiri grupe istraživanja unutar 24 mjeseci (Tablice 1. i 2) predviđenih za izradu Studije. U pripremnim fazama obavit će se priprema kartografskih podloga i prikuplanje postojećih geomorfoloških i hidroloških podataka te kompletiranje potrebne opreme za izvršene druge terenske faze istraživanja. U ovom razdoblju obavit će se i intenzivne konzultacije te suradnja s Glavnim vodogospodarskim laboratorijem Hrvatskih voda sa čijim djelatnicima je planirana suradnja u analitičkom dijelu istraživanja, ali i dijelu koji se odnosi na preporuke istraživanja te korištenju podataka opažačkih postaja HV-a. Terenska faza istraživanja obuhvaća kartiranje, uzorkovanje sedimenata, tla i voda (na kopnu prva faza te priobalni sedimenti u drugoj fazi). Terenski radovi trajat će 2 do 3 mjeseca u prvoj fazi istraživanja i dva mjesaca u drugoj fazi projektnog razdoblja.

Rezultati provedenih analiza zajedno s dostupnim podacima o klimatskim promjenama i geomorfološkim istraživanjima, omogućit će rekonstrukciju antropogenih i klimatskih utjecaja u analiziranim slivovima, sedimentacijiskim procesima, i paleohidrološku rekonstrukciju pomoću modela kao što su CAESAR i u GIS okruženju. Zapis antropogenih i klimatskih promjena aluvijalnim, jezerskim i marinskim sedimentima omogućit će utvrđivanje pozadinskih ili pred-antropogenih uvjeta (vezanih kako za promjene u upotrebi zemljišta tako i u taloženju potencijalno toksičnih elementa) na području jadranskih krških slivova, te utvrditi granične uvjete koje su aktivirali promjene, ujedno istraživanje će dati doprinos poboljšanju održivog gospodarenju resursima u jadranskog krškom i priobalnog prostora.

Kontakt:
Dr.sc. Saša Mesić
Tel. 385 1 616 0 756
Fax 385 1 614 4 716

Ili

Dr.sc. Slobodan Miko
Tel. 385 1 616 0 745
Fax 385 1 614 4 716