Home > Institut > novosti

U Pragu postavljanje memorijalne ploče Andriji Mohorovičiću

Za novosti:

Dr.sc. Miron Kovačić,
urednik web stranice HGI

nove web stranice

Memorijalna ploča Andriji Mohorovičiću

Svjetski poznati meteorolog i seizmolog Andrija Mohorovičić studirao je u Pragu, gdje je 1878. godine završio studij matematike i fizike. Više institucija i organizacija iz Češke i Hrvatske željelo je obilježiti boravak našeg velikana u Pragu te je u Klementinumu, gdje je studirao, postavljena memorijalna ploča. Službeno otvaranje tog spomenika održat će se 22. rujna 2011. u 17 sati, a bit će mu nazočni predstavnici inicijatora i suorganizatori postavljanja ploče. Pretpostavlja se da će tom prigodom iz Hrvatske u Prag doputovati predstavnici iz Hrvatskog meteorološkog društva, Hrvatsko-češkog društva, Hrvatskog geološkog instituta (HGI) i Državnog hidrometeorološkog zavoda te predstavnici Sveučilišta u Zagrebu (rektor, prorektor), Prirodoslovno - matematičkog fakulteta iz Zagreba (PMF) (dekan) i Geofizičkog odsjeka PMF-a.

nove web stranice

Memorijalna ploča je postavljena na ulazu u praški Klementinum

nove web stranice

Autor je svojim rješenjem prikazao najznačajnije otkriće Andrije Mohorovičića

nove web stranice

Andrija Mohorovičić (1857.-1936.)

Andrija Mohorovičić rođen je 23. siječnja 1857. godine u Voloskom pokraj Opatije. Otac mu je bio kovač sidara, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u rodnom gradiću gdje su učitelj i svećenik brzo uočili da je Andrija iznimno nadaren te nagovorili njegova oca da ga uputi na daljnje školovanje. Gimnaziju je Andrija Mohorovičić završio u Rijeci. Osim za prirodne znanosti, Mohorovičić je imao dara za jezike te je s 15 godina govorio tri strana jezika: engleski, francuski i talijanski. Kasnije je naučio njemački, češki, latinski i starogrčki. Nakon gimnazije školovanje je nastavio na Sveučilištu u Pragu gdje je 1878. godine završio studij matematike i fizike. Po povratku u domovinu, Mohorovičić je nekoliko godina predavao u Zagrebu i Osijeku, a zatim je na vlastiti zahtjev premješten u nautičku školu u Bakru. Tamo se, osim nastavi, posvetio i hidrometeorologiji pa je zahvaljujući tome početkom 1892. postavljen za upravitelja Meteorološkog opservatorija na Griču u Zagrebu. Opservatorij je opskrbio nizom novih instrumenata. Među ostalima, 1906. godine posudio je seizmograf iz Budimpešte. Nedugo nakon njegovog instaliranja dogodio se poznati potres u San Franciscu koji je Mohorovičić registrirao i analizirao. Od tada se više posvetio seizmologiji te je upornim zalaganjem uspio od tadašnje vlade osigurati nabavu dva nova Weichertova seizmografa koji su tada bili najbolji na svijetu. Pomoću tih instrumenta Mohorovičić je 1910. godine došao do svojeg najvećeg znanstvenog doprinosa: otkrića plohe diskontinuiteta seizmičkih brzina, koja se nalazi na kontaktu zemljine kore i plašta. Do tog otkrića došao je analizom zapisa snažnog potresa koji je 8. listopada 1909. godine pogodio okolicu Pokupskog. Pri tom je, osim podataka vlastitih mjerenja, u obzir uzeo seizmograme koji su mu poslali kolege iz Europe. Rezultate svog rada Mohorovičić je objavio na hrvatskom i njemačkom jeziku i pobudio veliku pozornost tadašnje znanstvene javnosti. Već se i prije toga pretpostavljalo da Zemlja nije homogena, ali se nije znalo mijenjaju li se njena svojstva kontinuirano s dubinom. U svom radu Mohorovičić je dokazao da je Zemlja heterogena te da se sastoji od barem dva sloja koji imaju različita seizmička svojstva. Ploha koja odjeljuje ta dva sloja kasnije je u čast svom otkrivaču nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho ploha. Otkriće Mohorovičićevog diskontinuiteta može se smatrati jednim od najvećih u geologiji i seizmologiji, a zasigurno je najveći i najpoznatiji doprinos Hrvata u tim znanstvenim disciplinama.

nove web stranice

Andrija Mohorovičić dao je značajan doprinos stvaranju aktualnog modela Zemlje