Home > Institut > novosti :50 godina Dana planeta Zemlje

50 godina Dana planeta Zemlje

 

(Preuzeto sa: https://www.earthday.org)


Dan planeta Zemlje diljem svijeta se obilježava 22. travnja. Ove godine slavimo jubilarnu 50. obljetnicu. „Earth Day“ prvi puta je upotrijebio gradonačelnik San Francisca 1969. godine, a počinje se obilježavati od 1970. godine s početkom buđenja svijesti o očuvanja okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu.
Prije 10 godina Ujedinjeni narodi proglasili su ovaj dan međunarodnim te se obilježava u 190 zemalja diljem svijeta, svake godine s određenom tematikom. Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi.

U posljednjih 15-tak godina Hrvatski geološki institut istraživao je utjecaj klimatskih promjena na stanje vodnih resursa kroz nekoliko projekata sufinanciranih iz Europske unije.
Poseban naglasak utjecaja klimatskih promjena na vodoopskrbu istražio se u sklopu projekta CC-WaterS-a, tijekom kojeg su na osnovu više klimatskih scenarija i modela ocijenjene potencijalne promjene i rizici od neželjenih promjena stanja vodnih resursa. U priobalnim i otočkim krškim sustavima najveću opasnost po kakvoću vode čini podzemni prodor mora u vodonosnik. Intruzija mora povećat će se ukoliko se zbog klimatskih promjena smanje dotoci slatke vode u vodonosnik. Kako je opasnost od nepovoljnog utjecaja smanjenja oborina ili povišenja temperature zraka u ovakvim zonama veća nego u kontinentalnim područjima, istraživanje vodnih bilanci i njihovih varijacija u postojećim uvjetima i u uvjetima nakon mogućih klimatskih promjena najvažniji su dio projekta. Istraživači svih triju zavoda Hrvatskog geološkog instituta u okviru projekta, osim recentnih klimatskih promjena istražili su i klimatske varijacije kroz gotovo cijeli holocen. Istraživanja na području Republike Hrvatske bila su vezana na tri pokusne lokacije – Baltsko jezero na otoku Korčuli, Bokanjačko blato kod Zadra i Vransko jezero na Cresu. Projekt je trajao od 2009. do 2012. godine, te je bio sufinanciran kroz program Interreg Jugoistočne Europe u kojem je institut sudjelovao kao tzv. 10% partner preko Hrvatskih voda.

Na prostoru Jadranske regije, u trajanju od 2013. do 2016. godine kroz projekt DRINKADRIA istražena je specifična problematika prekogranične opskrbe pitkom vodom s obzirom na utjecaj klimatskih promjena. Na području Jadranske regije vodoopskrbna mreža konstruirana je u vrijeme kada je politička slika regije izgledala drugačije nego danas, zbog čega se vodoopskrbne mreže ne preklapaju s današnjim državnim granicama. Kako bi se ostvarila sigurna i stabilna prekogranična vodoopskrba u budućnosti stvorena je generalna slika utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse i vodoopskrbu u cijeloj Jadranskoj regiji s naglaskom na prekogranična područja. U tu svrhu prikupljene i analizirane su klimatološke, hidrološke i hidrogeološke karakteristike regije. Hrvatski geološki institut je svoja istraživanja implementirao u južnoj Dalmaciji, u području izvora Prud, čija je većina slijevnog područja u susjednoj Bosni i Hercegovini, kao i u Blatskom polju na otoku Korčuli.

Istraživanja u južnoj Dalmaciji i utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse Hrvatski geološki institut nastavio je kroz projekt PROLINE-CE te ih je proširio na područje od Imotskog i Vrgoračkog polja, Baćinskih jezera i doline Neretve, sve do Dubrovnika. Cilj projekta PROLINE-CE izrada je smjernica i uputa s prijedlogom mjera kako bolje upravljati zemljištima u svrhu zaštite vodonosnika u skladu s klimatskim scenarijima. Projekt je trajao od 2016. do 2019. godine.

Trenutno Hrvatski geološki institut provodi dva projekta sufinancirana iz nacionalnog programa Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u okviru kohezijske politike Europske unije. U sklopu projekta Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama (UKV) istraživači Zavoda za hidrogeologiju i inženjersku geologiju zajedno s istraživačima iz Zavodom za mineralne sirovine usmjerit će svoja istraživanja neželjenim promjenama u priobalnim krškim vodonosnicima kao posljedice klimatskim promjenama. Ovim projektom evaluirati će se i dostignuća iz projekta CC-WaterS budući da će se uspostaviti monitoring podzemnih i površinskih voda na ista tri pilot područja (Zadar, Korčula, Cres) za koja će se izraditi klimatski i hidrološki modeli za razdoblje do kraja ovoga stoljeća.

Hrvatski geološki institut, zajedno s Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a pod vodstvom Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje na projektu „Napredni sustav motrenja agroekosustava u riziku od zaslanjivanja i onečišćenja“ koji se provodi u sklopu poziva „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ i financira iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“. Projektom će se razviti i primijeniti napredni sustav praćenja, predviđanja i izvješćivanja o stanju ekosustava riječne doline koji se dominantno koristi za poljoprivredu. Referentna lokacija je delta Neretve zbog različitosti ekoloških zona koje se izmjenjuju u prostoru, različitog načina i intenziteta korištenja, uključujući površinske vodotoke unutar riječne delte, krške vodonosnike i podzemnih voda, poljoprivrednog zemljište različitog intenziteta uređenosti, zaštićenih močvarnih staništa i priobalnog mora. Premda se problem prodora mora i zaslanjivanja površinske i podzemne vode, a time rizika od degradacije tala pojavljuje u cijelom priobalnom području Hrvatske, ti su procesi najizraženiji u delti Neretve, koja se smatra i jednim od najranjivijih područja u RH na klimatske promjene. Cilj projekta je prikupljati prostorno i vremenski artikulirane podatke o kvaliteti vode i tla multisenzorskim učestalim motrenjem za predviđanje procesa i predlaganje rješenja za upravljanje sustavom u riziku od zaslanjenja i onečišćenja.

 

A kako mi kao pojeidnci možemo pomoći našem planetu?
- Odvajajmo otpad i reciklirajmo
- Pažljivije trošimo vodu
- Zasadimo drvo
- Nemojmo bacati smeće u prirodi
- Vozite bicikl umjesto automobila
- Štedimo energiju (gasimo svjetla kad nam nisu potrebna)
- Koristite ambalažu koja se može reciklirati
- Manje koristimo plastiku
- Koristimo obnovljive izvore energije

Više detalja o ovogodišnjem jubilarnom obilježavanju Dana planeta Zemlje možete pročitati nasljedećoj poveznici: https://www.earthday.org/earth-day-2020/